Slavonski stol bogat je kao i sama Slavonija, u kuhinji postoji zamjetni utjecaj mađarske kuhinje, nešto utjecaja bečke i srednjoeuropske kuhinje te utjecaj s Istoka, osobito arapski i turski. Tradicionlana slavonska kuhinja većim dijelom korsti ove sastojke i hranu: kravlje mlijeko i njegove prerađevine (vrhnje, maslac i svježi sir), kiseljeno povrće, salamureno i sušeno (na dimu) svinjsko meso (sušena slanina, sušene kobasice, kulen, kulenova seka, čvarci), paprike te drugi jaki začini (obično su jela jako začinjenena), tipična mesna jela su: gulaš, paprikaš, fiš-paprikaš, čobanac, meso divljači, sarma.

Utjecaj tipične slavonske kuhinje na zdravlje može se promatrati sa aspekta pojave kradiovaskularnih bolesti (koje su vodeći uzrok smrti i invaliditeta populacije republike Hrvatske), a usko su povezane sa načinom prehrane. Istraživanje iz 2003-2004 godine pokazuje da je hiperlipidemija (povišeni ukupni kolesterol, trigliceridi i LDL kolesterol) najveća u osječkoj i splitskoj regiji. Nadalje, mortalitet od kardiovaskularnih bolesti najviši je u Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Požeško-slavonskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Meso, osobito masno crveno meso kao što su junetina, govedina, svinjetina i janjetina, te proizvodi od spomenutih vrsta mesa sadrže značajne količine zasićenih masti - a prema današnjim spoznajama, visok unos mesa i mesnih prerađevina, posebno crvenog mesa, doprinosi razvoju srčano žilnih oboljenja, raka debelog crijeva i pretilosti. Stoga je bolje odabrati mršavo (krto) meso i češće konzumirati perad, a najmanje jednom do dvaput tjedno ribu. Crveno meso i mesne prerađevine treba jesti što rjeđe i ne više od 600 g tjedno. U prehrani je bolje koristiti biljna ulja, naročito maslinovo ulje, a manje masti životinjskog porijekla koje su u ovom načinu prehrane zastupljenije.