Izraz fitokemikalije ili fitohranjiva/fitonutrijenti novijeg je datuma, u upotrebu ulazi kada su ga prihvatili za opis određenih organskih tvari biljnoga porijekla koje imaju pozitivan učinak na ljudsko zdravlje.

S tradicionalnog stajališta, za razliku od tradicionalno identificiranih hranjivih tvari, one nisu "esencijalne" za život, ali im se u sve većoj mjeri priznaju korisne osobine za naše zdravlje. Kako popularnost proizvoda i namirnica koje su bogatije fitotvarima raste kod prosječnih mainstream konzumenata, putem ekstrakata, raznih suplemenata, sokova i drugih biljnih pripravaka i funkcionalne hrane, tako raste i broj namirnica koje se krste kao "bogate na fitotvarima".

U općenitom smislu, definirajmo fitotvari ili fitokemikalije kao mikronutrijente koji dolaze u malim količinama u hrani biljnog porijekla. Oni biljci daju boju i okus, ali imaju za našu ishranu i dodatnu, izraženu pozitivnu crtu. Na naše zdravlje oni pozitivno utiču zahvaljujući svojim antioksidativnim, regulatornim ili stimulativnim djelovanjem. Sakupljanje slobodnih radikala onemogućuje njihov doprinos procesu starenja, degenerativnim i upalnim bolestima, te mutagenim bolestima. Protivupalno djelovanje pomaže bržem zacjeljivanju i sanaciji upalnog problema, a regulacija hormona od koristi je za smanjenje simptoma hormonskog disbalansa, time i prevencija posljedica takvog stanja.

Evo nekih iz širokog spektra kojeg naziv fitotvar pokriva:

fitosteroli / karotenoidi / tokotrienoli

izoflavoni / omega-3, omega-6, omega-9 masne kiseline

fosfolipidi / nukleozidi / nukleotidi

hondroitin sulfat / SAM (S-adenozil metionin) / glukozamin

kreatin / koenzim Q-10 (ubikinon) / riboza

ferulična kiselina / kumarinska kiselina / izotiocijanati

kafeinska kiselina / karnozinska kiselina / alkil- i alil sulfidi i disulfid

Karotenoidi su klasa od oko 500 prirodnih liposolubilnih pigmenata koji mnogom voću i povrću daju njegovu karakterističnu žutu, narančastu, crvenu i ljubičastu boju.

beta-karoten – glavni prokursor vitamina A, koji čini oko 90% izvora tog vitamina od ukupnog broja karotenoida.

Ostali karotenoidi - lutein, likopen, alfa-, gama-karoten, beta-kriptoksantin, zeaksantin, astaksantin, ksantofili – štite biljku od štete slobodnih radikala koje tvore UV zrake kojima je biljka izložena. Slično djelovanje pokazuju i naš organizam kada se unose hranom.

Biljni fenoli i polifenoli su derivati hidroksicinamične kiseline i hidroksibenzoične kiseline. Poliesteri hidroksibenzoičnih derivata sa glukozoma tvore tanine. Neki biljni fenoli imaju antioksidativna svojstva, dok su neki oksidansi. Flavonoidi imaju jaka antioksidativna svojstva i uključuju proantocijanide, antocijanide, flavanole, flavanone, flavone i izoflavone.

Dobar izvor fenolnih tvari uključuje citrusno voće, bobičasto voće, luk, peršin, mahunarke, zeleni čaj i crveno vino.

Tvari koje sadrže sumpor javljaju se prvenstveno u luku i češnjaku. Imaju antitrombotska svojstva, snizuju nivoe kolesterola u plazmi, i djeluju preventivno na razvoj raka.

Izotiocijanati su glavne tvari arome u rotkvici, kupusu, cvjetači i brokuli. Također imaju snažna antioksidativna svojstva.