<Naslovna l Novo l Info/kontakt l Linkovi l Forum l Nutricionizam l Smjerovi u prehrani l Dijetoterapija l
Mršavljenje l Hrana l Vaša pitanja l Prehrana sportaša l Prehrana posebnih grupa l Suplementi l Predstavljamo Vam... l
Crtice
 

     LISTA SUPLEMENTA
Aminokiseline
Antioksidansi
Bjelančevine
Fitotvari
Masti
Minerali
Nutraceutici
Ugljikohidrati
Vitamini
Ostali

 
Pojmovnik prehrane
 
 

 

[ P O J M O V N I K   P R E H R A N E   I   S U P L E M E N A T A ]
 

A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

 
K

Kalcij [Ca] - esencijalni je i najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu. U organizmu ga koristimo kao gradivni materijal za kosti i zube, te kao funkcionalni i regulatorni faktor. Regulacija prometa kalcija u organizmu odvija se preko parathormona i vitamina D. Manjak kalcija u dječjoj dobi dovodi do deformacija kostiju i zubi, rahitisa. Deficit kalcija, obično u starijoj životnoj dobi, dovodi do smanjene gustoće kostiju, bolesti osteoporoze, koja se očituje krhkošću i lomljivošću kostiju, obično kuka i bedrene kosti. Dnevna DRI doza određena je prema dobnim skupinam, tako je za odrasle 1000 - 1200 mg, što je količina koju otprilike sadrži 1 litra mlijeka.

 

Kalcij, fiziologija - uloga kalcija u organizmu je višestruka i puno važnija nego što to općenita slika minerala za skladištenje u kosti daje. Odrastao čovjek nosi oko 2 kg kalcija, od čega je 99% u kostima i zubima vezan kao Ca hidroksiapatit. Ostalo se nalazi u mišićima, dlakama, noktima, međustaničnoj tekućini, te u krvnom serumu. Tijekom rasta čovjek deponira kalcij u matriksu kostiju u procesu kalcifikacije, koje s vremenom od rođenja dobivaju sve veću gustoću i čvrstoću. Vrhunac snage kosti imaju oko 25 godine života kada završava proces skladištenja u kostima. U prirodnom procesu od tada kalcij polako gubimo, čime kosti postaju krhkije i slabije, osobito u trećoj životnoj dobi. Od brojnih funkcija kalcija u organizmu neke od važnijih su da je u mišićima kalcij odgovoran za kontrakciju, kalcijevi kanalići u membranama stanica kontroliraju transport određenih spojeva u stanicu. Kalcij je neophodan za grušanje krvi, apsorpciju vitamina B12 (veže intrinzički faktor na ilealne receptore), za prijenos živčanih signala. Za apsorpciju kalcija je neophodan vitamin D. Kalcij se apsorbira u crijevima u Ca2+ obliku, i traži kiseli medij za dobru bioraspoloživost.

 

Kalcij, suplementi - najčešći oblik za suplementaciju kalcija je kalcijev karbonat, koji je ujedno najzahtjevniji oblik kalcija za unos u organizam i najteže iskoristiv. On zahtijeva kiseli medij i teško podnosi antagoniste i blokatore apsorpcije. Kalcij citrat ne traži kiseli medij jer je vezan kao sol limunske kiseline, i bolje se apsorbira od karbonata jer se spremnije otpušta iz spoja sa citratom. Biodobavljivost kalcija je među najvećim u ovome obliku. Ostali dobri oblici za apsorpciju kalcija su kelatni spojevi kalcija s organskim kiselinama - malonat (jabučna), glukonat (glukonska), aspartat i drugi. Karbonat je najzastupljeniji oblik na tržištu, jer je jeftin za proizvodnju i doziranje. Problem kalcij citrata je veličina molekule koja ograničava ovaj spoj u doziranju, pa je njegov proizvod u pravilu skuplji izvor kalcija. Treba izbjegavati kalcij u tzv prirodnim oblicima poput koraljnog kalcija, kalcija iz školjki, kalcija iz dolomita jer mogu sadržavati nepoželjne teške metale. Preporučuje se uvijek kod suplementacije kalcij unositi skupa s vitaminom D u potrebnoj količini te magnezijem. Ostali mikronutrijenti u redovitoj primjeni nemaju neophodnost uzimanja. U odnosu na oblik uzimanja suplementa, najbolji su kapsulirani, žvakaći i tekući oblik, jer se tableta za apsorpciju najmanje spremno otapa u probavnom traktu.

 

Kalcij, apsorpcija - apsorpcija kalcija odvija se u tankom crijevu. To je fleksibilan proces koji zahtijeva vitamin D, a u međuodnosu je s mineralima fosforom i magnezijem. Poželjan omjer kalcija i magnezija za apsorpciju je 2 : 1 (npr. 500 mg Ca prema 250 mg Mg), a prema fosforu je 1,2 : 1. Nepoželjno na apsorpciju i status kalcija utječu određeni faktori. Unos kalcija u organizam ometaju stalna potrošnja alkohola, visok unos natrija, proteina i fosfata, manjak vitamina D i magnezija, te određeni lijekovi. Pojačano izlučivanje kalcija iz organizma stimulira kofein, visokoproteinska prehrana, manjak kalija, određeni lijekovi. Organske kiseline koje su prirodno prisutne u voću i povrću poput fitinske kiseline i oksalne kiseline, vežu se s kalcijem u probavi u teško topljive spojeve, i također mogu smanjiti raspoloživost kalcija za apsorpciju. Osobe koje trebaju unositi dodatni kalcij hranom trebaju izbjegavati sve što ometa unos kalcija ili pojačava njegovo izlučivanje. Trudnice u pravilu ne trebaju ekstra količine kalcija, budući da se povećava apsorpcija kalcija u trudnoći.

Kalcitionin - hormon uključen u regulaciju kalcija u organizmu. Omogućava ugradnju kalcija u kosti kada se koncetracija kalcija u serumu poveća. Više...

Kalcitriol - hormon koji nastaje iz vitamina D2 ili D3. Uključen u apsorpciu kalcija, reagira kad je koncentracija kalcija preniska u serumu tako da je povećava putem povećane apsorpcije ili oslobađanja kalcija iz kostiju. Više..

Kalij [K] - esencijalni makromineral. Uvijek je u međuodnosu i ravnoteži s natrijem u organizmu. Važan je za normalnu funkciju mišića, prijenos živčanih signala. Jedan od ključnih faktora za retenciju vode. Glavni je unutarstanični elektrolit, za razliku od natrija koji je glavni izvanstanični elektrolit. Sudjeluje u radu kalij-natrijeve pumpe, glavnog mehanizma aktivnog prijenosa tvari u stanicu. Unutar stanice je vrlo važan za održavanje kiselobazne ravnoteže. Kalij je prilično dobro zastupljen u svim vrstama hrane, pa je razmjerno teško u normalnim uvjetima imati deficit. Ipak, u pojedinim stanjima npr kod bubrežnih pacijenata, ili kod pacijenata koji uzimaju neke lijekove može doći do pojačanog izlučivanja kalija, pa je uz upute liječnika katkad potrebno osigurati dobar unos kalija iz prehrambenih izvora ili suplementacijom. Značajniji manjak kalija može se manifestirati grčevima u mišićima. Dobri izvori kalija u hrani su banana, bundevine sjemenke i rajčica. OPREZ - Prekomjeran unos kalija može biti vrlo opasan po srce, stoga nikako ne valja uzimati suplemente kalija na vlastitu ruku i bez liječničkog znanja.

Kardiovaskularne bolesti, srčanožilna oboljenja - skupni naziv za bolesti koje pogađaju srce i krvožilni sustav.

Karnitin - aminokiselinski spoj izoliran iz crvenog mesa (lat. carni, meso) posvuda je prisutan u svim mišićima. To je nestrukturna, funkcionalna aminokiselina koja djeluje kao nosač masnih kiselina kod njihova transporta u mitohondrij, gdje se odvija beta-oksidacija masnih kiselina. Znači, karnitin je ključna tvar u mobilizaciji i trošenju (sagaranju) i masti za energiju. Unosi se svakodnevnom prehranom, i također se endogeno sintetizira. Jedan od metabolita je i acetil karnitin, važan neurotransmiter. Karnitin je derivat aminokiselina za čiju sintezu su potrebni vitamini i minerali, kojih deficit u organizmu izaziva i deficit karnitina. Po svom stereometrijskom obliku dolazi u L formi, pa otud naziv L-karnitin. Ovo se ističe u proizvodima, jer D-karnitin nije aktivan, a DL-karnitin je po zdravlje opasna racemična smjesa, i na listi je FDA zabranjenih proizvoda. L-oblik karnitina gotovo je u potpunosti siguran, i nema ozbiljnih nuspojava po zdravlje. FDA je prije nekoliko godina dozvolila registraciju L-karnitina kao lijeka za srce, generičkog imena Carnitor. L-karnitin je prilično popularan kao pomoćni suplement za mršavljenje i kao energetik. Međutim, dvojben je njegov utjecaj na mršavljenje kod osoba čiji su primarni problem za višak kilograma ugljikohidrati. Uz uzimanje karnitina potrebna je aerobna tjelovježba kako bi se iskoristio njegov učinak na sagaranje masti kod osoba koje imaju problema u metaboličkoj proizvodnji energije a trebaju izgubiti na masi (npr. dijabetičari). Prednost karnitina pred ostalim sredstvima za mršavljenje je u njegovoj sigurnosti i ograničenom i preciznom djelovanju na masno tkivo.

Karotenoidi – porodica organskih spojeva slične građe koja u osnovi ima terpensku strukturu. Karotenoidi su biljni pigmenti koji daju žutu, narančastu i crvenu boju voća i povrća. Neki karotenoidi su i provitamini ( alfa-karoten, beta-karoten ), a svi kao antioksidansi djeluju zaštitno na naše stanice čuvajući ih od štete slobodnih radikala. Najzastupljeniji od karotenoida je beta-karoten. Karotenoidi također pokazuju poticajno djelovanje na imuno sustav, prevenciju raka i srčanih bolesti, te smanjuju oštećenja DNA. Evo nekih od najpoznatijih karotenoida - astaksantin, kripoksantin, zeaksantin, likopen, porodica karotena (alfa, beta, gama, delta). Svi oni u biljkama, algama ili životinjama dolaze kao organski u mastima topivi pigmenti i antioksidansi. Udio karotenoida apsorbiranih u tijelo smanjuje se s povećanjem prehrambenog unosa. Osim alfa i beta karotena koji mogu enzimski dati vitamin A (retinol), ostali nemaju vitaminsko djelovanje. Ipak, imaju izvanredno snažno antioksidativno djelovanje, od kojih su neki po antioksidativnoj moći jedni od najjačih antioksidansa. Jedna molekula beta karotena daje 2 molekule retinola, dok alfa karoten daje 1 molekulu vitamina A putem enzimske razgradnje.

Katabolizam - razgrađivački metabolizam, suprotno od anabolilzma. Npr, katabolizam proteina u mišiću je razlaganje mišića u aminokiseline, usljed zamjene ili za dobivanje pomoćnog izvora energije. Do katabolizma dolazi sporo prirodnim tempom kod obnavljanja tkiva, ili ubrzano usljed oskudice hrane. Primjerice, kod ruke u gipsu dolazi do kataboličke razgradnje mišićnih proteina usljed neaktivnosti tog mišića, dok su ostali aktivni mišići u tijelu ostali nepromijenjene mase. Katabolija je metaboličko stanje u kojem se razgrađuju tkiva i mišići u svrhu oslobađanja tvari za dobivanje energije. Intenzivan katabolizam koji prevladava anabolizam dovodi do gubitka ukupne mišićne i tjelesne mase.

Kava - napitak napravljen od biljke Coffea arabica ili drugih srodnih vrsta, koji se priprema prženjem, mljevenjem i kuhanjem praha sjemenki ovog grma. Porijeklo kave je afričko. Kava je stimulativni napitak zahvaljujući visokoj koncentraciji alkaloida kofeina. Osim toga, kava sadrži čitavu paletu antioksidativnih spojeva, od polifenola do aromatskih antioksidansa, koji su ujedno i hlapive tvari arome.

Kazein - vrsta proteina mlijeka, koja čini glavninu proteina u mlijeku. To je lipofilna frakcija mliječnih proteina koja završava u siru odnosno vrhnju, dok topiva albuminska frakcija odlazi s vodom i elektrolitima u sirutku. U siru kelatno veže kalcij u obliku kalcij kazeinata. Prema biološkoj vrijednosti, albumin je daleko vrijedniji protein od kazeina, s mnogo više esencijalnih aminokiselina u svom sastavu. U nekim novijim formulama proteina za bodybuilding, izolat kazeina se uzima kao sporo apsorbirajući protein koji osigurava sporu apsorpciju aminokiselina kroz dulji vremenski period, što odgovara potrebama sportaša kod oporavka.

Kelat - spoj metala s kelatnom vezom s kelirajućom tvari koja je obično organska. Primjerice, aminokiseline i druge organske kiseline često stvaraju kelate s metalima. Kelatna veza je relativno stabilna veza, i lako otpušta mineral snažnijem akceptoru, što je povoljno svojstvo za apsorpciju minerala u organizam. Danas se preferira kelatni oblik minerala u suplementima jer se na taj način omogućuje veća biodobavljivost danog minerala u odnosu na anorganski, nekelatni oblik. Primjerice, kalcij citrat je bolji oblik kalcija od anorganskog kalcij karbonata.

Keratin - gradivni protein u ljudskom tijelu, važan za strukturu i funkciju kože, kose i nokata.

Klorofil - kelatni spoj porfirina s magnezijem pomoću kojeg biljke i neke vrste alga vrše proces fotosinteze, osnovni način dobivanja energije. Suprotiva vrlo hrabroj postavci u alternativnoj znanosti, organizam nema koristi za jačanje krvi od unošenja namirnica bogatih klorofilom. To je jednostavno iz razloga što se klorofil ne može 'pretvoriti' u hemoglobin, iako imaju sličnu kemijsku građu. Isto tako niti magnezij se ne može 'pretvoriti' u željezo, pa su stoga tvrdnje da klorofil jača i obnavlja krv koju propagiraju određene alternativne prehrambene teorije, plod paraznanstvenog, nadnaravno usmjerenih obrazloženja, i potrebno ih je vrlo jasno odvojiti u domenu "vjerovanja", i nikako trpati u isti koš s prehranom.

Koenzim Q, (Q10, ubikvinon) - kao što mu samo ime govori (lat. ubique, posvudašnjost) posvuda je raširen u prirodnom svijetu, premda postoje razlike u duljini izoprenskog dijela pokrajnjeg lanca kod različitih vrsta. Broj 10 u njegovom nazivu odnosi se na rep enzimskog lanca, gledano strukturalno. Djeluje kao enzim i antioksidans. Njegova primarna funkcija u organizmu je uloga katalizatora u stvaranju energije na nivou stanice. Osim aktivnog antioksidativnog svojstva skupljača slobodnih radikala, (free radical scavenger), CoQ djeluje kao prenosilac elektrona u u kompleksu s NADH i citokroma u respiratornom lancu. Bitan u svim tkivima sa velikom potrošnjom energije, od srca, desni, živaca do probave i imunosustava. Svi prirodni oblici CoQ nisu topivi u vodi, nego u lipidima membrane, gdje funkcioniraju kao mobilni nosioci elektrona u transportnom lancu elektrona. To znaci da se suplementi ovog nutrijenta moraju uzimati sa masnim obrokom radi adekvatne apsorpcije. Koenzim Q nema vitaminski status budući da ga naš metabolizam može samostalno proizvesti, ali se u stanjima iscrpljenosti, preopterećenosti i s godinama može sposobnost njegove sinteze toliko smanjiti da je razumno razmatrati suplementaciju kako bi se unijele dovoljne količine ovog važnog kofaktora u energiji. Ovo se osobito odnosi na srce, koje je neprekidni potrošač energije, i kao vitalni organ, iznimno osjetljivo na deficit antioksidansa.

Kobalt - esencijalni oligomineral u ljudskoj ishrani, koji u organizmu zapravo dolazi kao kao vitamin B12, odnosno vezan u kompleksu kobalamina.

Koenzim - sve molekule koje sudjeluju u enzimskim reakcijama kao pomagači ili aktivatori enzima. Enzimi su proteinske građe koji su djelatna poluga u biokemiji našeg organizma. Svakodnevno se hiljade enzimskih reakcija odvija u nama, čineći složenu biokemijsku aktivnost koja se skupno naziva metabolizam.

Kofein - alkaloidni spoj koji stimulira budnost i podiže energiju. Ubrzava rad srca, stimulira veze među živcima, u centralnom i perifernom živčanom sustavu. Kofein se primjenjuje i kao stimulator potrošnje energije. Kod tjelovježbe povećava izdržljivost tijekom produljene submaksimalne aktivnosti, na način da povećava razinu epinefrina u krvi (adrenalin), i time dozvoljava masnim stanicama bolju aktivnost tijekom aerobne aktivnosti. Kofein također pridonosi aktivnosti na način da pojačava mišićnu kontrakciju i čini je snažnijom.

Kolagen - jedan od osnovnih strukturnih proteina u organizmu. To je jednostavni protein građen od nekoliko aminokiselina, ali iznimne čvrstoće i fleksibilnosti. Vlakna kolagena nalaze se u koži, kosi, vezivnom tkivu, kostima i drugim tkivima, gdje imaju strukturnu i vezivnu funkciju. Jedan od ključnih procesa u sintezi kolagena je hidroksilacija, koja određuje čvrstoću kolagenske uzvojnice. Primjerice aminokiseline prolina u hidroksiprolin u kojoj sudjeluje vitamin C, koji na taj način određuje kvalitetu nastalih kolagenih vlakana. Deficit faktora bitnih za hidroksilaciju, poput bakra ili vitamina C dovodi do loše kvalitete kolagena, što za posljedicu u konačnici ima stanje skorbuta.

Kolesterol - lipidni spoj sterolne građe koji unosimo hranom ili ga proizvodimo sami. U organizmu kolesterol ima vrlo važnu ulogu, iako je većina novinskih članaka o njemu intonirana na negativan način. Kolesterol je jedan od ključnih spojeva u našem metabolizmu, iz kojeg nastaje vitamin D u koži (kada je osvijetle UV zrake određene jačine). Također je polazna osnova za sintezu hormona, testosterona i estrogena, te je ugrađen u membranu svake stanice u tijelu. Sinteza i metabolizam kolesterola se odvijaju u jetri. Glavni regulacijski mehanizam kolesterola je preko žuči, odnosno žučnih kiselina koje nastaju iz kolesterola. U homeostatskim uvjetima, organizam unosi 50% te proizvodi 50% od potrebne količine kolesterola. Znači, kolesterol se nalazi u praktički svakom kutku tijela, i njegov promet iz periferije u jetru, i obratno, prilično je intenzivan, te se odvija. Prenosioci kolesterola su lipoproteini, koji čine topivi kompleks s kolesterolom kojeg prenose u krvi. Tako imamo LDL kolesterol (niske gustoće, low density) i HDL kolesterol (visoke gustoće, high density). To su normalni faktori u metabolizmu kolesterola, i ne mogu se odstraniti iz tijela, i sami po sebi nisu dobri ili loši. Iako se često u popularnim člancima, vrlo uprošćeno i netočno, LDL kolesterol kolokvijalno naziva "lošim", a HDL kolesterol "dobrim". Problem za organizam nastaje kada je razina HDL kolesterola preniska, ima ga nedovoljno, odnosno kada je previsoka koncentracija LDL kolesterola, ima ga u suvišku.

Kolin - kolin je ligandna skupina, po kemijskoj građi trimetilaminoetanol. Po djelovanju je lipotropni faktor koji djeluje kao vitaminski kofaktor za vitamine B-skupine i služi za sintezu acetil kolina, neurotransmitera. U organizmu je važan za prijenos i metabolizam masnih kiselina. Acetil kolin je zapravo prvi fiziološki otkriveni neurotransmiter prema kojem je otkriven sinaptički model prijenosa signala. U metabolizmu se javlja kao fosfatidilirani (fosfatidil kolin) ili acetilirani oblik (acetil kolin). Ključni je sastojak prirodnog spoja lecitina, koji je i glavni izvor kolina u hrani. Kao lipotropni faktor kolin sudjeluje u iskorištavanju masti u jetri, i prevenira nakupljanje masti u jetri. Nije esencijalan faktor, znači možemo ga sami proizvesti, ali je dobro ne uzimati B-kompleks bez kolina i inozitola, koji su prirodni kofaktori vitamina B skupine. Obično u suplementima dolazi u obliku kolin bitartarata.

Kortizol, hidrokortizon - hormon kore nadbubrežne žlijezde (adrenalnog korteksa). To je glukokortikoidni hormon koji se luči pod stresom i pomaže organizmu da se adaptira i mobilira na izvršenje svake zadaće koju stresna situacija postavi pred njega. Nastaje sintezom iz kolesterola.

Kreatin - jedan od spojeva koji sudjeluju u dobivanju energije u mišiću, kao prijenosnik fosfatne skupine za regeneraciju ATP-a, ali i kao sekundarno mišićno gorivo. U tom smislu je mnogo slabiji od ATP-a, ali u nuždi može osloboditi neku količinu energije. U hrani dolazi u mesu i ribama, a za proizvodnju suplemenata se sintetizira. Jednom kada uđe u mišić kreatin veže vodu i fosfatnu skupinu, i postaje kreatin fosfat. Kreatin fosfat je prijenosnik fosfatne skupine koji obnavlja ATP visokoenergetsku molekulu koja je primarna energetska moneta. Najizraženija uloga kreatin fosfata je kod radnji mišića visokog intenziteta i kratkog trajanaj, primjerice kod sprinta. U takvim vrstama sporta, u svrhu poboljšanja rezultata i bržu regeneraciju nakon napora, kreatin je našao svoju primjenu u svijetu sporta kao dodatak prehrani. Olimpijske igre u Barceloni '92 su bile prava introdukcija tog novog "legalnog dopinga". Veća količina kreatin fosfata u mišiću stvara dodatnu otpornost na brzi zamor, bolju eksplozivnost i bolji anaerobni rad. U novije vrijeme našao je svoju primjnu kod kontrole celulita, jer nakupljanjem vode u mišić i njegovim naprezanjem blago stimulira micanje vode iz celulitnog tkiva. Svi koji uzimaju kreatin trebaju voditi računa o unosu vode i energije, kako ne bi došlo do dehidracije i grčenja mišića.

Kreatinin - spoj koji je otpadni nusprodukt razgradnje kreatina u mišićima. Glavni je organski konstituent urina. Kreatinin test se koristi se kao klinički pokazatelj funkcije bubrega, gdje se prati njegova koncetracija u plazmi. Izlučuje se konstantnom brzinom iz mišića u krv, pa je njegova povećana koncentracija u plazmi znak poremećene funkcije bubrega.

Krom [Cr] - oligoelement koji je u organizmu identificiran kao dio glukoza tolerans faktora (GTF, glucose tolenrance factor), čija je uloga da sinergistički olakšava inzulinu unos glukoze u stanicu. Pretpostavka je da također sudjeluje u ostalim aktivnostima u kojima inzulin djeluje kod metabolizma proteina i masti. DRI vrijednosti odraslih su 20 mcg za žene i 30 za muškarce. Gornje sigurnosne granice unosa kroma nisu službeno utvrđene jer nema istraživanja koja bi potvrdila štetnost uzimanja visokih doza. Jedina zabilježena nuspojava kod parenteralnog uzimanja visokih doza kroma je iritacija kože. Zbog toga su američke instutucije koje izdaju DRI vrijednosti preporučile unos kroma isključivo kroz hranu, a ne suplemente, radi neispitanih mogućih nuspojava. U suplementima obično dolazi u obliku krom pikolinata. Suplementacija kromom je pokazala učinke jedino kod starijih osoba kod kojih je poboljšala toleranciju glukoze, a koje su imale niske razine kroma u krvi. Jedan od mogućih uzroka poremećaja u metabolizmu glukoze kod starijih osoba je osiromašenost tkiva kromom. Krom djeluje na način da receptore stanica čini osjetljivijim na djelovanje inzulina. Kod povećanog unosa ugljikohidrata i velike kalorijske potrošnje u vrhunskom sportu povećana je i potreba na kromu. Krom se izlučuje urinom, znojem, žuči. NAPOMENA - Krom u prirodi ima više valentnih stanja, od kojih su neka iznimno toksična za nas. Ipak, krom koji je sastavni dio hrane i koji nije izvor zagađenja iz neprehrambenog izvora, već ga uzimamo kao sastavni dio biljke ili mesa (ili kao suplement), prirodno se nalazi u toj hrani u obliku koji nije otrovan i štetan za ljudsko zdravlje. To je primjerice krom u prehrambenom kvascu. Za nas je, primjerice, otrovan krom u obliku krom hipermanganata.

 
B. Dolibašić, dipl.ing., nutricionist
 
 

PRETRAŽI N.com
 
 
 

U FOKUSU...JAGODA

PREDSTAVLJAMO
Joy Bauer
NUTRICIONIZAM
Nutricionizam
PARTNERI
na vrh stranice na vrh stranice

l Naslovna l Novo l Info/kontakt l Linkovi l Forum l Nutricionizam l
l Nutricionizam l Smjerovi u prehrani l Dijetoterapija l Mršavljenje l Hrana l Vaša pitanja l
l Prehrana sportaša l Prehrana posebnih grupa l Suplementi l Predstavljamo Vam... l


© 2004-2007
M. Šajina & B. Dolibašić