|
|
[
P O J M O V N I K P R E H R A N E I
S U P L E M E N A T A ] |
| |
|
| |
| G |
|
GABA
- gama aminobutirična kiselina je neurotransmiter i moždano
gorivo, te jedna od malobrojnih tvari koje prolaze kroz krvno
moždanu barijeru. Po kemijskoj građi je derivat aminokiseline
glutamina. Djeluje kao inhibitorni neurotransmiter
u centralnom nervnom sistemu, i u mozgu je najprevalentniji
neurotransmiter. Koncentrirana je u mozgu, primozgu, hipotalamusu,
talamusu i okcipitalnim režnjevima. Glavna funkcija je inhibicija
sinaptičke transmisije. Određeni psihofarmaci djeluju na principu
stimuliranja ili inhibiranja lučenja GABA. Ne preporučuje se
uzimanje suplemenata GABA kod svih osoba koje uzimaju lijekove
za bilo koj oblik nervnih ili psiholoških bolesti. Svakako konzultirajte
liječnika prije uzimanja GABA suplemenata. |
|
Ginkgo Biloba - drevna
biljka čiji je biljni oblik toliko rijedak da danas nema živućeg
srodnika u čitavom biljnom svijetu. Aktivni sastojci pripravaka
od ovog drveta su ginkgolidi, porodica spojeva alkaloidnog
tipa. Kroz djelovanje na lokalnu mikrocirkulaciju pokazuje
stimulativne učinke osobito na cirkulaciju glave, te daje
jasnoću i poboljšava pamćenje. Također djeluje kao antioksidans.
Postoji niz radova koji su pokazali da Ginkgo Biloba povećava
cerebralnu cirkulaciju i dotok krvi u mozak. Također podiže
nivoe ATP-a u mozgu i radi kao sakupljač štetnih slobodnih
radikala. Djeluje antistresno i stimulira cirkulaciju, a često
se koristi u kombinaciji s drugim biljnim preparatima dajući
odlične sinergističke učinke. OPREZ - svakako obavijestite
svog liječnika ili stomatologa ukoliko uzimate preparat Ginkgo
Biloba ukoliko imate teže zdravstveno stanje ili se nalazite
pred operativnim zahvatom. Osobe koje imaju dijagnosticiranu
epilepsiju također trebaju konzultirati svog liječnika prije
uzimanja preparata koji sadrže Ginkgo Biloba.
|
|
Ginseng - naziv za više biljaka različitog botaničkog
porijekla, ali sa identičnim djelovanjem. To su sibirski, američki
i azijski ginseng. Svi pokazuju adaptogena svojstva i djeluju
na razinu energije, i svi sadrže istu porodicu aktivnih tvari
- ginsenozidi. Djeluju i kao antioksidansi te stimuliraju cirkulaciju.
Neke vrste ginsenga također pokazuju da mogu jačati mentalne
sposobnosti. Studije su pokazale ginsenoid Rb djeluje povoljno
kod manjka sposobnosti pamćenja povećavanjem lučenja acetilholina.
Ginseng je primarno po djelovanju adaptogen, i osobito koristan
kod stresa, jer djeluje na organizam olakšavajući posljedice
stresa, primjerice na nadbubrežnu žlijezdu, jednu od ključnih
stresnih žlijezda. Istraživanja također pokazuju da ekstrakt
ginsenga poboljšava sposobnost učenja i mentalne svježine. Kao
odličan stimulans i adaptogen u stanjima iscrpljenosti, u pravilu
se uzima u ciklusima od 30 dana, u kojem periodu daje maksimum
djelovanja. Osobe koje imaju dijagnosticiranu epilepsiju također
trebaju konzultirati svog liječnika prije uzimanja preparata
koji sadrže Ginseng. |
|
Glikoliza
- metabolički put razgradnje glukoze za dobivanje energije se
naziva glikoliza, u kojoj se nizom enzimskih pretvorbi glukoza
priprema za ubacivanje u Krebsov ciklus preko piruvata, ili
brzo izgaranje u laktat. Brzo izgaranje poput kratkog štapina
oslobađa energiju, ali ima za posljedicu nakupljanje mliječne
kiseline u mišićima. |
|
Glukonat
- organska sol u Krebsovom ciklusu. Cink,
bakar, mangan,
kalcij se dobro apsorbiraju vezani
na glukonat, kao organski kelatni
spoj. Glukonat nastaje vezanjem minerala na glukonsku kiselinu.
Brojni suplementi kalcija upravo su u obliku glukonata. |
|
Glukozamin - organska tvar koja se nalazi u hrskavici
i zglobnoj tekućini. Uzimanje čistog glukozamina dovodi do ciljanog
povećanja koncentracije ove tvari u zglobovima. Preporučuje
se osobama s istrošenim, artritičnim ili oštećenim zglobovima.
Može pomoći olakšanjem bolova kod ovih bolesti, te brži oporavak
kod ozljeda hrskavice. |
|
Glukoza (monosaharid)
- jednostavni 6C monosaharid koji je glavni izvor energije u
organizmu, primarno za živce i mišiće. U užem smislu kada se
misli na šećer u krvi izražava se kao glukoza. Organizam nastoji
razinu glukoze održavati stalnom pomoću hormona inzulina
koji regulira razinu glukoze u krvi i ključni je hormon za ubacivanje
glukoze u stanicu. Drugi hormon koji je regulacijski povezan
s glukozom je glukagon, koji pokreće
sintezu glukoze u organizmu. Vezano uz ovo su i pojmovi "šećer
u krvi" ili razina glukoze u krvi. Razina glukoze u krvi
izražava se u mili molima na litru krvi (u SAD je u miligramima
glukoze na 100 mililitara krvi), a normalna razina glukoze u
krvi je između 3 i 6 mmol/L. Razina glukoze ispod 3mmol/L je
stanje hipoglikemije, a preko 6 mmol/L je hiperglikemija. Koncentracija
glukoze veća od 7 mmol/L predstavlja jedan od simptoma
dijabetesa i dobro je obratiti se liječniku u vezi daljih
pretraga. Svi ugljikohidrati, bilo jednostavni ili složeni,
na kraju se u organizmu konvertiraju u glukozu. Glukoza je dominantni
izvor energije u organizmu, a dobivanje energije iz nje se odvija
u procesu glikolize. |
| |
Sinteza glukoze
u organizmu je također moguća iz aminokiselina putem glukoneogeneze.
U organizmu je glukoza pohranjena u obliku glikogena,
polisaharidnog škroba koji predstavlja niz molekula glukoze
vezanih u dugački lanac. Glikogen je pohranjen u dva skladišta
u tijelu - jetri i mišićima. Zaliha glukoze u organizmu u vidu
glikogena obično dostaje za 2 dana. Razina glikogena u mišićima
uvijek je odgovarajuća razini vježbanja, odnosno kondicije organizma. |
|
Glutation
- jedan od engogenih antioksidansa u ljudskom tijelu, kojeg
proizvodimo sami pomoću vitamina, minerala i aminokiselina glutamina
i N-acetil cisteina. Kao antioksidans
djeluje intracelularno. Visoka koncentracija glutationa je u
respiratornom traktu, u gradijentu koji opada prema unutrašnjosti
pluća. Pad glutationa događa se u stanju narušenog imuniteta.
Koncentracija glutationa veća je u gornjem dijelu dišnog trakta
jer je izložen većem oksidativnom i toksičnom potencijalu iz
udahnutog zraka, kako bi kao antioksidans maksimalno štitio
organizam od ulaska oksidansa i toksina. |
|
Glikogen - polisaharidna makromolekula koja nastaje
spajanjem u lanac mnogo molekula glukoze. Organizam pohranjuje
glikogen na dva mjesta - u jetri i mišićima. Tek se oko 5 grama
ili 20 kcal glukoze nalazi u krvnom optoku. Stoga je nužna brza
i optimalna opskrba iz rezervi, upravo to funkcija je glikogena
kao pohranjene zalihe glukoze. U jetri je pohranjeno oko 75
- 100 grama ili 300 - 400 kcal glikogena. Jedan sat aerobnog
vježbanja potroši otprilike polovicu sadržaja glikogena u jetri.
U mišićima je pohranjeno oko 360 grama ili 1440 kcal. Ugljikohidratno
punjenje je jedna od tehnika koja se koristi za povećanje količine
glikogena u tijelu. U koliko u ishrani nema dovoljno ugljikohidrata,
prazne se rezerve jetrenog i mišićnog glikogena kod aktivnih
osoba. Kompleksni ugljikohidrati se smatraju najboljim izvorom
za obnovu u ishrani zaliha glikogena, i u načelu imaju prednost
pred jednostavnim šećerima. Ipak, jednostavni šećeri su efikasniji
u obnavljanju zaliha glikogena budući da imaju veću brzinu apsorpcije
i bolji inzulinski odgovor, što je naročito važno nakon vježbanja.
U tom smislu je najoptimalniji ugljikohidratni napitak sa barem
50 grama ugljikohidrata, u obliku dekstrana, monosaharida i
složenih šećera. |
| |
Glikogen (jetreni) - jetreni glikogen je rezerva glukoze
(energetskog goriva) za čitav organizam, koji je ključan za
održavanje stabilne i stalne koncentracije glukoze u krvi. Kako
je mozak primarni i najveći potrošač glukoze, ova zaliha je
neophodna za konstantnu i stabilnu opskrbu za njegovu funkciju,
koja ostavlja dovoljno vremena za sintezu energetskog goriva
iz drugih izvora u slučaju oskudice ugljikohidrata iz hrane.
U jetri je pohranjeno oko 75 do 100 grama glikogena, što daje
300 - 400 kcal. Vidljivo je da je to mala količina, pa u organizmu
uz skladište glukoze postoji i proces sinteze iz neugljikohidratnih
izvora za stalnu opskrbu glukozom - glukoneogeneza. |
| |
Glikogen
(mišićni) - mišićni glikogen je iznimno važan izvor
energije za rad mišića. On je prvo gorivo kod anaerobnog rada
mišića, znači kod radnji koje zahtijevaju snagu (npr dizanje
tereta ili utega). Glikogen koji je pohranjen u nekome mišiću
je na raspolaganju za potrošnju isključivo tome mišiću, budući
da mišići nemaju enzim glukoza-6-fosfatazu koji inače omogućuje
otpuštanje glukoze u krv. Tako da razina glukoze, tj. glikogena,
u nekom mišiću isključivo ovisi o stupnju treninga, odnosno
naučenosti mišića da izvede određenu količinu rada na optimalan
način. Dobra vijest je da mišići mogu apsorbirati glukozu bez
pomoći inzulina, što čini vježbanje dobrim načinom prevencije
dijabetesa. |
|
Glikogenoliza
- razgradnja mišićnog ili jetrenog glikogenog škroba, kao uskladištene
glukoze za održavanje razine glukoze u krvi. Odvija se pomoću
enzima glikolaze. |
|
Glikoliza
- metabolički proces razgradnje glukoze u svrhu dobivanja energije,
u kojem se glukoza pretvara u piruvat, energetski bogat spoj
koji ulazi u ciklus limunske kiseline gdje u konačnici izgara
do CO2 i vode. |
|
Glikozid
- organske tvari koje u prirodi nastaju putem kondenzacije hidroksilne
anomerne skupine ugljika na monosaharidu. Glikozidi su porodica
tvari s brojnim članovima koji imaju biološki aktivno djelovanje.
Glikozidi su čest aktivni sastojak u farmakološkim i biljnim
pripravcima, začinima te dijelovima životinjskih tkiva. |
|
Glukagon
- hormon kojeg luči žlijezda gušterača, u alfa-stanicama Langerhansovih
otočića. Luči se kao odgovor na pad koncentracije glukoze u
krvi. Pokreće glukoneogenezu - iz oslobođenih aminokiselina
nastaje piruvat, iz kojeg se sintetizira glukoza. Također stimulira
hidrolizu uskladištene masti i posljedično oslobađanje slobodnih
masnih kiselina u krv. Djeluje antagonistički prema inzulinu.
Nakon jela se smanjuje razina glukagona, a u periodu gladovanja
raste. |
|
Glukoneogeneza
- metabolički proces sinteze glukoze u organizmu iz neugljikohidratinh
izvora (npr. određenih aminokiselina) uz posredovanje hormona
glukogena. Tijekom perioda gladovanja nakon vježbanja dolazi
do smanjenje razine inzulina što omogućava oslobađanje aminokiselina
iz skeletnih mišića (primarno BCAA
i glutamina), uz istovremeno lučenje
glukagona i kortizola
koji potiču pregradnju aminokiselina u piruvat. Piruvat
dalje nastavlja kao supstrat u glukoneogenezi u cilju sinteze
glukoze. |
|
Glutamin
- aminokiselina s aminoskupinom. Glutamin je najzastupljenija
aminokiselina u mišićima. Također je za obnovu tkiva maseno
najpotrebnija aminokiselina kod svake velike ozljede (npr. postoperativno
zarastanje rana, opekline, regeneracija mišića i dr.). U određenim
stanjima u organizmu glutamin, iako je najzastupljeniji od svih
aminokiselina, može postati deficitaran, i unatoč tome što ga
metabolički možemo sintetizirati (primjerice kod opeklina, upalnih
bolesti crijeva). Time on jedna od aminokiselina koja je uvjetno
esencijalna. Neophodan je za mišićni rast i održavanje mase
mišića, i u treningu sportaša je vrlo važan faktor koji ima
uticaja na regulaciju brojnih sustava u metabolizmu mišića.
Djeluje anabolički i antikatabolički. Između ostalog služi kao
prekursor za GABA (gama aminobutirična kiselina).
Također je glutamin bitan za rad tankog i debelog crijeva, gdje
predstavlja važno gorivo za stanice crijevnog epitela. Važan
je sastojak u antioksidativnom sustavu glutat iona, i kao takav
jedan od ključnih nutrijenata za dobru funkciju imuno sustava.
|
|
Goitrogeni
- prirodno prisutne fitokemikalije u hrani koje smanjuju biodobavljivost
joda ili ometaju njegovo iskorištenje i ulaz u tkivo u organizmu.
Biljke koje ga sadrže su kupus, repa, repičino sjeme i ulje,
kikiriki, kasava, soja. Termičkom obradom kuhanjem, prženjem
ili pečenjem se goitrogeni mogu inaktivirati. |
| |
Grožđe,
ekstrakt sjemenki (grape seed extract)-
koncentrirani izvor proantocijanadina, snažnog antioksidansa
iz porodice flavonoida. |
|
Guarana,
gvarana - je sjeme biljke Guarane iz Amazone. Predstavlja
izvor kofeina, poput kave i zelenog čaja. U tradicionalnoj primjeni
amazonskih indijanaca dugo je poznata radi svojih stimulatornih
učinaka.
|
|
Gušterača,
pankreas - žlijezda s unutarnjim (endokrina)
i vanjskim lučenjem (egzokrina). Endokrina funkcija luči hormone
koji nastaju Langerhansovim otočićima, a egzokrina funkcija
probavne enzime. Hormoni inzulin
i glukagon su odgovorni za promet glukoze
u organizmu, i nastaju u raštrkanim gradivnim dijelovima gušterače
koji se nazivaju Langerhansovi otočići. Glukagon nastaje u alfa
stanicama Langerhansovih otočića, i luči se kod padaoncentracije
glukoze u krvi. Iinzulin u beta stanicama, i luči se kod povećanja.
Prestankom funkcije beta stanica dolazi do nemogućnosti lučenja
inzulina i to je stanje šećerne bolesti, u kojem bolesnik mora
uzimati inzulin. To je jedini način dalje regulacije glukoze
u krvi, uz odgovarajuću metaboličku dijetu, budući se gušterača
ne može, poput jetre, transplantirati. Kod prvih simptoma
dijabetesa, odmah se obratite svome liječniku. |
| |
| B. Dolibašić,
dipl.ing., nutricionist |
|
|
|