|
|
[
P O J M O V N I K P R E H R A N E I
S U P L E M E N A T A ] |
| |
|
| |
| |
| |
A vitamin
- vidi retinol. |
| |
Acetil
L-karnitin (ALC) - acetilni ester karnitina,
ALC djeluje kao antioksidans, djeluje zaštitno na mozak i stimulira
oslobađanje hormona (uključujući testosteron).
Također djeluje kao neurotransmiter. ALC je sastavni dio sperme
muškarca. |
| |
Acetilkolin
- najzastupljeniji neurotransmiter
u tijelu i primarni neurotransmiter između živaca i mišića.
Želudac, slezena, žučni mjehur, znojne žlijezde, krvni sudovi
i srce su samo neki od organa koje ovaj neurotransmiter kontrolira.
Sinteza acetilkolina u organizmu je od vitalnog značaja radi
uloge neurotransmitera u motornom djelovanju i pamćenju. Tijelo
stvara acetilkolin iz nutrijenata kolina, lecitina, vitamina
C, B1, B5 i B6 sa mineralima cinkom i kalcijem. Acetilkolin
pomaže kontrolu mišićnog tonusa, pamćenja i primitivnih nagona
i emocija kao i oslobađanje hormona hipofize (vazopresin), koji
su uključen u regulaciju izbacivanja urina. |
|
Adrenalin
(epinefrin) - endogeni hormon ili kateholamin kojega
izlučuju nadbubrežne žlijezde djeluje na cirkulaciju i rad mišića
uzrokujući uzbuđenje i stimulaciju. Fenilalanin i tirozin su
prekursori kateholamina (kemijski glasnici). |
|
Alanin
- neesencijalna aminokiselina koja osim uobičajenih gradivnih
funkcija, može poslužiti i za proizvodnju energije te pomaže
u regulaciji šećera u krvi. |
|
Albumin
- tip jednostavnog vodotopivog
proteina široko rasprostranjenog kroz mnogo tkiva i tekućina
u biljnom i životinjskom svijetu. Inačice albumina nalaze se
u krvi, mlijeku, bjelanjku jajeta, mesu, ječmu i mišiću. Albumin
je biološki punovrijedan protein, koji je topiv u vodi. U mlijeku
se nalazi u sirutki, znači vodenom dijelu, za razliku od kazeina
koji se odvaja u masni dio. |
|
Alfa lipoična
kiselina - fitonutrijent koji sadrži sumpor, nalazi
se u kvascu i u jetri, s antioksidativnim svojstvima; pojačava
učinak drugih antioksidansa. Dobro se apsorbira i iskorištava
unutar stanica gdje je sposobna regenerirati glutation.
Kao takva, suplementacija lipoičnom kiselinom rezultira povećanjem
razina glutationa. Lipoična kiselina je također uključena u
proizvodnju energije i može biti korisna u tretmanu rezistentnosti
na inzulin. Lipoična kiselina djeluje skupa s vitaminima E
i C da bi zaštitili cijelu stanicu
od oksidativnog stresa. |
| |
Aminokiseline
- organske tvari koje sadrže dušik, gradivni su blokovi proteina.
U ljudskom metabolizmu postoji 20 osnovnih aminokiselina. Dijele
se na neesencijalne, koje možemo
sačiniti u našem tijelu i esencijalne
aminokiseline, koje naš organizam ne može napraviti i moramo
ih unositi ishranom. Neki autori izdvajaju specifično da neke
neesencijalne aminokiseline mogu u određenim postati uvjetno
esencijalne. Aminokiseline nisu samo bitne u sintezi proteina
već također funkcioniraju u prijenosu živčanog signala, kao
dio antioksidativne fronte koja se bori protiv oksidativnog
stresa. Aminokiseline razgranatih lanaca [eng. BCAA]
su leucin, valin i izoleucin. |
|
Anabolički
metabolizam, anabolija, anabolizam - metaboličko stanje
u kojem se stvaraju nove molekule i dijelovi tkiva (npr. rast
mišića). Suprotno od katabolije.
|
|
Antioksidans
- svaka tvar koja prevenira ili priječi oksidaciju stanice (razaranje)
od slobodnih radikala
i sl. Stoga, ovaj se izraz koristi za opisivanje prehrambenih
komponenti koje mogu djelovati na smanjenje sadržaja reaktivnog
kisika i drugih oblika oksidansa u tkivu. Poznati antioksidansi
uključuju vitamine C i E,
beta-karoten, selen
i druge nenutritivne antioksidanse, poput flavonoida.
Zašto su antioksidansi neophodni? Kisik je prirodno neophodna
komponenta normalnog ljudskog metabolizma. Naše tijelo je u
nečemu slično sporogorećem štednjaku, u kojem koristi kisik
da bi proizveo energiju (toplinu) nužnu za pokretanje bezbrojnih
reakcija potrebnih za održanje života. Kao i svaki proces koji
stvara toplinu, potrebni su čuvari da spriječe oštećenje od
visokih razina pretvorbe kisika. Ovi čuvari postoje u obliku
enzimskih i ne-enzimskih reakcija. Enzimatske reakcije zahtijevaju
kofaktore poput selena i cinka, dok se ne-enzimatski sistemi
oslanjaju na prisustvo antioksidativnih molekula poput vitamina
C ili beta-karotena. Stres može na brojne načine prevladati
ove čuvare osiguranje rezultirajući proizvodnjom visoko reaktivnih
oblika kisika poznatih kao slobodni radikali. Velik broj znanstvenih
radova tijekom protekle 3 godine implicirao je reakcije slobodnih
radikala u patologiji više od 50 ljudskih bolesti. Zapravo,
oksidativni stres kao rezultat velike proizvodnje od strane
tih slobodnih radikala se danas vjeruje da je svojstvo većine,
ako ne i svih ljudskih kroničnih bolesti, uključujući AIDS,
rak, artritis, kardiovaskularne bolesti, sindrom kroničnog zamora,
psorijaza, astma. Nadalje, lijekovi koji se upotrebljavaju za
liječenje tih bolesti mogu i sami doprinijeti povećanju oksidativnog
stresa. Zračenje i kemoterapija karcinoma oštećuju zdrave stanice
i proizvode reaktivni kisik. |
|
Arginin
- uvjetno esencijalna aminokiselina
s anaboličkim i imuno stimulativnim svojstvima. Podržava izlučivanje
hormona rasta, regulira proizvodnju dušičnog monoksida, izvor
ornitina u organizmu. |
|
Askorbinska
kiselina - Kemijski naziv vitamina C, gdjegod se još
spominje i kao askorbat. Vidi vitamin
C. |
|
Asparagin
- važan faktor u metaboličkim procesima živčanog sustava. |
|
Aspartat
- aminokiselina koja nastaje kada se mineral veže na aspartinsku
kiselinu, jednu od ne-esencijalnih aminokiselina. |
|
Aspartinska
kiselina - uključena u konverziju ugljikohidrata u
mišićnu energiju. Gradivni element imuna sistema - imunoglobulina
i antitijela. Važna kod regeneracije tkiva. |
| |
| ADP
- adenozin difosfat, vidi ATP |
| |
| AMP
- adenozin monofosfat, vidi AMP |
|
ATP (adenozin
trifosfat) - univerzalni nosač energije u organizmu,
svojevrsna energetska valuta. Svakoj stanici potrebna je energija
za normalne životne stanične procese, i ona tu energiju dobiva
razgradnjom goriva iz hrane - ugljikohidrata, masti i proteina.
Međutim, umjesto njihovim direktnim izgaranjem, energija se
bolje dobiva njihovom razgradnjom, do konačno CO2
i H20. Tijekom razgradnje se energija
s tih energetskih bogatih spojeva ugrađuje u ATP, energetsku
valutu. Kada se ATP razgrađuje u ADP i dalje u AMP, pohranjena
energija se oslobađa za potrebe stanice. ATP nije uskladišten
u organizmu (ukupna količina ATP u mišićima i organizmu dostaje
za par desetaka sekundi proizvodnje energije), već proces razgradnje
hranjivih ugljikohidrata (primarni izvor energije), masti i
proteina neprestano teče u organizmu. Tako se ATP neprestano
troši u ADP i reciklira natrag u ATP. U obnavljanju ATP-a sudjeluje
kreatin. Potrošnjom ATP-a u ADP
oslobađa se određena količina energije, koja nam daje pokretačku
snagu za sve životne procese. |
| |
| B. Dolibašić,
dipl.ing., nutricionist |
| |
|
| |
|
|
|