Ishodište mediteranske prehrane je u Grčkoj i Kreti. Ona se temelji na namirnicama iz Sredozemlja te dodatku nekih iz dalje ili bliže okolice, a varijacije ovog načina prehrane postoje u svim dijelovima Sredozemlja.

Istraživanja provedena u Grčkoj šezdesetih godina prošlog stoljeća ukazuju da je energetski udio masti iznosio oko 35 %, no paradoksalno, Grke je služilo dobro zdravlje. To je stoga jer su zasićene masnoće bile vrlo malo zastupljene, a kao glavna masnoća u prehrani koristilo se maslinovo ulje. U to doba, učestalost bolesti srca u grčkoj populaciji bila skoro 90 % niža od učestalosti istih u SAD-u. Također, incidencija drugih kroničnih bolesti bila je niža nego u drugim zemljama (npr. učestalost raka dojke bila je četiri puta niža nego u Japanu), a životni vijek Grkinja bio je najviši na svijetu.

Stoga se čini se da je za aktivnog čovjeka bez problema s tjelesnom masom potpuno prihvatljiva mediteranska prehrana s čak i nešto višim udjelom masti.