Na alergije treba obratiti pažnju već iz obiteljske anamneze. Ako je poznato da jedan od roditelja ili oba roditelja, imaju alergiju na neku određenu vrstu namirnica, velika je vjerojatnost da će i dijete imati povećanu sklonost ka izbijanu alergije. Već pri prvim liječničkim kontrolama potrebno se savjetovati sa liječnikom kako bi se eventualno smanjio rizik od izbijanja simptoma.

Da li će kod dojenčeta doći do izbijanja alergije ovisi o nizu faktora, osim obiteljske sklonosti, važnu ulogu igra i izloženost vanjskim alergenima.

Kod dojenčadi sa visokim rizikom od izbijanja alergije, preporučuje se dulje dojenje, najmanje šest mjeseci, a po mogućnosti i do godinu dana. Ukoliko majka ne doji, preporuča se upotreba hipo-alergenog mlijeka (HA mlijeko).

HA mlijeko je mlijeko namijenjeno djeci sklonoj alergijama. Dobiveno je iz kravljeg mlijeka, ali specijalnim tehnološkim postupkom proteini su tako rascijepljeni da ne izazivaju alergijske reakcije u obimu kao nehidrolizirani proteini (proteini sadržani u neprerađenom kravljem mlijeku). U drugim sastojcima je HA mlijeko potpuno je identično drugim vrstama adaptiranog mlijeka.

Bebe koje spadaju u rizičnu grupu trebale bi već od samog početka uzimati HA mlijeko (ukoliko majka ne doji!), jer ako majka počne davati neki drugi proizvod koji je u pravilu slađi (uslijed cijepanja proteina mlijeka, mlijeko dobiva blago gorkasti ukus), može se desiti da će beba odbijati HA mlijeko.

U slučaju da je alergija na kravlje mlijeko preko testova potvrđena, pedijatar bi trebao preporučiti specijalno mlijeko sa potpuno hidroliziranim proteinom, i to mlijeko je obično još gorkastijeg okusa.

U novije vrijeme, na tržištu se pojavljuju proizvodi za bebe od sojinog mlijeka, kozjeg, ovčjeg, ali to nije za preporučiti jer različite vrste mlijeka se razlikuju po kemijskom sadržaju i nisu prilagođene ishrani dojenčeta.

Neke novije spoznaje ukazuju na to kako zaštititi bebu od izbijanja alergije. Važno je već u trudnoći prekinuti sa pušenjem (partner također!), te uravnoteženo i zdravo se hraniti.

Sa uvođenjem kašica treba pričekati do 6. mjeseca. Kod uvođenja kasica treba biti konsekventan i oprezan.

U prvoj godini treba izbjeći uvođenje hrane sa visokim alergijskim potencijalom. U tu skupinu namirnica spadaju svježe kravlje mlijeko i proizvodi od svježeg kravljeg mlijeka, jaja, riba, soja i sojini proizvodi, agrumi (oprez kod dodavanja narančinog soka!), jagode, celer, jezgrasto voće (orasi, bademi, lješnjaci), čokolada. Te namirnice treba postepeno i tek nakon napunjenih godinu dana uvoditi u prehranu. U iznimnim slučajevima može i mrkva izazvati alergiju, te tada treba uz krumpir u prve kasice dodavati povrće sa niskim potencijalom izazivanja alergija, a to su tikvica, bundeva, koraba, karfiol ili brokula.
Između uvođenja svake pojedinačne namirnice koja ima visi potencijal izazivanja alergije, treba proći dva tjedna.

Kod uvođenja mliječnih kasica, preporuča se priprema kasica od HA mlijeka i rižinih ili kukuruznih pahuljica.

Alergiju u dojenačkoj dobi teško je dijagnosticirati i prepoznati. Važno je obratiti pažnju na niz simptoma i o tome konzultirati se sa liječnikom. Neki od češćih simptoma koji ukazuju na alergiju su osipi i crvenila na kozi, cesto curenje nosa, učestale i neobjašnjive dijareje (proljevi). Ako navedeni simptomi dulje traju, ili se javljaju pri kontaktu sa određenom namirnicom (u dojenačkoj dobi najčešće kravljim mlijekom), potrebno je posavjetovati se sa liječnikom i po mogućnosti napraviti alergijski test. U dojenačkoj dobi se najčešće testira na podnošenje proteina mlijeka i gluten.