Termini pravilna i zdrava prehrana, koji se često poistovjećuju, proizašli su iz istog nastojanja za postizanjem dobrog zdravlja putem konzumiranja adekvatne prehrane. Moglo bi se reći da je pravilna / zdrava prehrana način prehrane kojim se u organizam unose sve tvari potrebne za rast, razvoj te održavanje normalne funkcije tkiva i organa; pravilnom prehranom se održava dobro zdravlje, zadovoljavaju se energetske potrebe, omogućuje se obavljanje fizičkog rada, a ne manje važan aspekt pravilne prehrane čine i njena organoleptička svojstva koja ju čine prihvatljivom i ukusnom.

Na razvoj koncepta pravilne prehrane utjecao je brzi razvoj znanosti o prehrani, a pogotovo važne spoznaje kao što je uloga vitamina u organizmu, mogućnost prevencije i liječenja raznih bolesti putem hrane, kao i epidemiološke studije koje su pokazale vezu između načina prehrane i tzv. "civilizacijskih" bolesti.

Termin pravilna prehrana sve se više upotrebljava u znanstvenim krugovima, gdje se ipak nešto razlikuje od termina zdrave prehrane koja je često povezana sa raznim prehrambenim pokretima i "manje" znanstvenim spoznajama. Pravilna prehrana kakvu zastupa nutricionizam bazira se na znanstvenim spoznajama, a cilj joj je omogućiti duži, zdraviji i kvalitetniji život ponajprije svakom pojedincu, a zatim grupama osoba sa posebnim prehrambenim potrebama i čitavim populacijama.

Danas je oubičajeno da se cjelokupni rezultati istraživanja iz polja nutricionizma sažimaju u tzv. prehrambene preporuke ili prehrambene smjernice. Primjer su američke Dietary Guidelines for Americans, ili domaće Prehrambene smjernice za odrasle Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (Prehrambene smjernice zasnovane na odabirnu namirnica i Smjernice za prehranu i zdravo življenje). Smjernice se osim u pisanom obliku mogu dati i u pojednostavljenom grafičkom obliku kao što je to npr. Piramida zdrave prehrane koja je prvi puta prezentirana u SAD-u 1992. godine, a koja je do danas doživjela mnoge preinake u raznim zemljama. Također se u tabelarnom obliku daju kvanticifirane norme za unos različitih prehrambenih tvari - bjelančevina, masnoća, ugljikohidrata, vitamina i minerala. Osim dobro poznatih američkih RDA, od nedavno pretočenih u DRI - Dietary Reference Intakes (Referentni Prehrambeni Unos), poznate su i norme Svjetske zdravstvene organizacije.