U svrhu promicanja pravilne prehrane u praksi se najčešće koristi piramida prehrane, koja predstavlja prikaz izbora raznovrsnih namirnica po skupinama, a poredanih prema količinskim preporukama od temelja do vrha piramide. Raznovrsnost namirnica smanjuje mogućnost deficita pojedinih prehrambenih tvari, čak i onih čija biološka uloga još nije u potpunosti razjašnjena.

Temelj prehrambene piramide je skupina namirnica koje osiguravaju najveći dio energije, a čine je žitarice i proizvodi od žitarica, krumpir i riža. Namirnice iz ove skupine bogate su škrobom, dobar su izvor bjelančevina, vitamina B skupine i minerala, stoga bi trebale biti sastavni dio gotovo svakog obroka. Osim toga, proizvodi od punog zrna žitarica sadrže značajne količine prehrambenih vlakana koja imaju povoljan zdravstveni učinak. Zbog prehrambenog sastava krumpir je svrstan u ovu skupinu namirnica, a ne u povrće, jer sadrži uglavnom škrob. Krumpir sadrži i vitamin C koji se većim dijelom može očuvati ako se krumpir ne oljušti, a termička priprema ne traje predugo.

Voće i povrće dobri su izvori vitamina, posebice vitamina C, B6, E, karotenoida i folata, različitih minerala (željezo, magnezij, kalij, kalcij), prehrambenih vlakana i nekih sastojaka koji imaju antioksidativna svojstva. Preporučuje se dnevna konzumacija veća od 400 g povrća i voća, odnosno 5 ili više porcija dnevno. Prednost bi trebalo dati sezonskom, svježem, lokalno proizvedenom povrću i voću. Smatra se da nema rizika od prevelikog unosa povrća i voća ako je ukupni energetski unos uravnotežen.

Namirnice iz ove skupine bogati su izvor biološki visoko vrijednih bjelančevina, vitamina B skupine, željeza, cinka, magnezija, ali i značajnih količina masti. Meso, osobiti masno crveno meso kao što su junetina, govedina, svinjetina i janjetina, te proizvodi od spomenutih vrsta mesa sadrže značajne količine zasićenih masti. Prema današnjim spoznajama one doprinose razvoju srčano žilnih oboljenja, raka debelog crijeva i pretilosti. Stoga je bolje odabrati mršavo (krto) meso i češće konzumirati perad, a najmanje jednom tjedno ribu. Za zdrave, mlade, tjelesno aktivne osobe nema nekih ograničenja u potrošnji jaja, međutim za odrasle i starije osobe preporučuje se ne više od 3-4 jaja tjedno, budući da ona sadrže značajne količine kolesterola. Naša tradicionalna jela od graha i leće vrlo su hranjiva i dostupna pa ih je poželjno uvrstiti u jelovnik više puta tjedno.

Mlijeko, razne vrste sireva, jogurt i druge vrste fermentiranih mliječnih proizvoda su dobar izvor bjelančevina, vitamina A i D, vitamina B skupine, te kalcija i fosfora. U dječjoj i mladenačkoj dobi neophodna je svakodnevna konzumacija više od pola litre mlijeka ili odgovarajuće količine mliječnih proizvoda kako bi se osiguralo dovoljnu količinu kalcija, potrebnu za optimalnu izgradnju koštanog sustava. Odrasle osobe također bi trebale svakodnevno konzumirati oko pola litre mlijeka ili odgovarajuću količinu mliječnih proizvoda, s tim da odaberu poluobrano ili obrano mlijeko i mliječne proizvode koji ne sadrže masti.

U prehrambenoj piramidi masti i ulja zauzimaju prostor na njezinom vrhu, što kazuje koliko male količine smijemo konzumirati. U prehrani odraslih osoba, pogotovo ako su tjelesno nedovoljno aktivne, poželjno je prilikom pripreme hrane dodavati što manje masti i ulja, ili hranu pripremati na način koji ne zahtjeva dodatak masti (npr. kuhanje, kuhanje na pari), kako bi se smanjio ukupni dnevni unos masti. Preporuča se da energija koju daju masti u dnevnoj prehrani odraslih osoba bude oko 30% ukupnog dnevnog unosa energije, što otprilike odgovara dnevnom unosu od 70 do 90 grama ukupnih masti. Poželjno je koristiti biljna ulja, naročito maslinovo ulje, a i manje masti životinjskog porijekla. Neosporni su dokazi o povoljnom djelovanju maslinovog ulja na zdravlje ljudi, pa bi mu trebalo dati prednost u odnosu na ostale vrste masti i ulja, te poticati lokalnu proizvodnju.