Prema rezultatima ispitivanja provedenih u okviru Prvog hrvatskog zdravstvenog projekta, može se zaključiti da u odrasloj populaciji (18-64 godine) ne postoji problem pothranjenosti, budući da svega 0,1% muške i 0,2% ženske populacije ima ITM manji od 18,5.

Poželjnu tjelesnu težinu, odnosno ITM između 18,5 i 25 ima oko 50% žena i svega 21% muškaraca.

Povećanu tjelesnu težinu, s vrijednostima ITM od 25 do 30, ima 35% žena i 48% muškaraca. Indeks tjelesne mase veći od 30, odnosno pretilost I do III stupnja utvrđena je u 15% žena i čak 31% muškaraca. To ukazuje na značajan problem pretilosti, posebice u muškoj populaciji srednje dobi.

Razlozi koji najvećim dijelom doprinose ovakvoj situaciji su smanjena tjelesna aktivnost uz istovremeno zadržavanja tradicionalnih prehrambenih navika i konzumiranje podjednakih količina hrane kao i u mlađoj dobi, kada su energetske i prehrambene potrebe bile veće.

Podaci o praćenu prehrane i stanja uhranjenosti u našoj populaciji također ukazuju da u Hrvatskoj ne postoji značajna prisutnost pothranjenosti u smislu energetskog deficita, uslijed nedostatka dovoljnih količina hrane. Deficitarna prehrana kao posljedica nedovoljne potrošnje energije javlja se u svega 1,4 do 6,1% pučanstva i često je sekundarne naravi zbog prisustva primarnih, posebice gastrointestinalih poremećaja. Prisutni su, međutim pojedini specifični kvalitativni prehrambeni deficiti koji prvenstveno pogađaju ekonomski slabiji dio pučanstva, ali se javljaju i u dijelu pučanstva koji ima materijalne uvjete za pravilnu prehranu. Značajnu ulogu u njihovoj etiologiji ima i sve veća potrošnja rafiniranih i industrijski prerađenih namirnica i jela. Kvalitativni deficiti vitamina i minerala u našoj populaciji javljaju se uglavnom u kroničnom subkliničkom obliku i sami za sebe ne predstavljaju značajni javnozdravstveni problem.

Prema rezultatima ispitivanja temeljnih pokazatelja za podprojekt Promicanje zdravlja, većina radno aktivnih osoba (42,3% muškaraca i 66% žena) tijekom rada obavlja lake poslove, a samo 10,7% muškaraca i 3% žena obavlja izrazito teške poslove koji zahtijevaju povećani unos energije.

Vrlo malo ispitanika odrasle dobi, svega 17,1% muškaraca i 4,3% žena izjavilo je da se u slobodno vrijeme bave nekom tjelesnom aktivnošću, u prosjeku oko 3 puta tjedno.

Podaci o učestalosti potrošnje pojedinih namirnica, prehrambenim navikama, stavovima i znanju o principima pravilne prehrane za odrasle osobe, prikupljeni anketom u okviru spomenutog Prvog hrvatskog projekta zdravstva, ukazuju da većina ispitanika redovito dnevno konzumira dva do četiri obroka. Naime, 60% ispitanika konzumira tri obroka dnevno, 20% dva obroka, a 10% četiri obroka. Osobe koje konzumiraju jedan, pet ili više obroka bile su relativno rijetke.

Podaci iz anketa o potrošnji namirnica u domaćinstvima, koje provodi Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, ukazuju da se unatrag više godina struktura prehrane pučanstva u Hrvatskoj bitno ne mijenja. Ukupne količine bjelančevina, omjer bjelančevina biljnog i životinjskog porijekla, kao i njihov udio od 12-13% u ukupnom energetskom unosu su zadovoljavajući u usporedbi s preporukama. Udio masti u ukupnoj energiji je visok i iznosi 38-39%, dok je udio ugljikohidrata nizak i osigurava svega oko 49-50% energije.

Prosječna dnevna potrošnja proizvoda od žitarica iznosi oko 300g, a krumpira oko 180g po osobi. Mesa i mesnih proizvoda dnevno se u prosjeku po osobi troši oko 120 g, peradi oko 50g, a ribe svega 20-25g. Potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda je relativno niska i iznosi prosječno oko 0,3 litre mlijeka i oko 20g sira po osobi dnevno, čime se osigurava unos od svega 500mg kalcija, što je znatno manje od preporučene količine za odraslu osobu. Ukupno utrošena prosječna dnevna količina svježeg povrća (bez krumpira) i voća, kreće se oko 300g po osobi (povrća oko 160g i voća oko 140g). Masti i ulja (dodane za pripremu jela, namazi) troši se dnevno oko 55g po osobi. Dnevna potrošnja šećera je oko 40g po osobi.

Prema istom izvoru godišnja prosječna potrošnja čistog alkohola iznosi oko 4 litre po osobi, a izračunata je na temelju podataka o potrošnji pojedinih vrsta alkoholnih pića, s tim da u toj količini nisu uračunata pića koja su se konzumirana u ugostiteljstvu, kao ni ona iz kućne proizvodnje. Dakle, potrošnja alkoholnih pića je svakako veća, a to potkrepljuju i podaci o pobolu od bolesti uzrokovanim pijenjem alkoholnih pića, na prvom mjestu ciroze jetra.

Pokazatelji o obolijevanju i smrtnosti od nekih bolesti uzročno povezanih s načinom prehrane

Kronične bolesti uzročno povezane s načinom prehrane čine značajni dio naše javnozdravstvene problematike, slično većini razvijenih zemalja. Kao rizični čimbenik za razvoj drugih kroničnih bolesti treba istaknuti visoku prevalenciju pretilosti, koja u odrasloj ženskoj populaciji iznosi 15%, a u muškoj čak 31%. Važno je naglasiti da oko 10% odrasle populacije ima značajno povišene vrijednosti lipida u krvi, a time i povećan rizik za razvoj arterioskleroze. Od šećerne bolesti tipa 2 u Hrvatskoj boluje 2,3% populacije.

Vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj su bolesti srca i krvnih žila, a potom slijede novotvorine. Od ukupno umrlih u Hrvatskoj tijekom 2000. godine, od cirkulacijskih bolesti umrlo je 26712 ljudi, odnosno 53,2%. Na drugom mjestu uzroka smrti su novotvorine od kojih je umrlo 11728 ljudi, odnosno 23% od ukupno umrlih. Rak debelog crijeva jedno je od najčešćih sijela raka u oba spola, odmah iza raka pluća, a u porastu je i rak dojke u žena.