|
[
N U T R I C I O N I Z A M ] |
| |
| PREHRANA I ZDRAVLJE |
| |
| Iz: Prehrambene
smjernice za odrasle. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Akademija
medicinskih znanosti Hrvatske, 2002 godina. |
| |
O povezanosti prehrane i zdravlja postoji
neizmjerno mnogo dokaza. Pravilna prehrana pridonosi održavanju
tjelesnog i mentalnog zdravlja, općoj otpornosti prema bolestima,
a u dječjoj i mladenačkoj dobi osigurava pravilan rast i razvoj
organizma. Energetski neuravnotežena prehrana i neadekvatan
unos pojedinih prehrambenih tvari predstavljaju čimbenik rizika,
kako za razvoj deficitarnih prehrambenih poremećaja, tako i
za niz kroničnih nezaraznih bolesti. |
| |
| Energetski uravnotežena prehrana
doprinosi održavaju poželjne tjelesne težine, što za odraslu
osobu podrazumijeva vrijednosti indeksa tjelesne mase (ITM)
od 18,5 do 25. Nesrazmjer između prevelikog unosa i nedovoljne
potrošnje energije, s druge strane, dovodi do povećanja tjelesne
težine i pretilosti. Prekomjerna tjelesna težina povećava rizik
za razvoj niza bolesti, posebice srčano žilnih, visokog krvnog
tlaka, hiperlipidemija (povećane masnoće u krvi), inzulin neovisne
šećerne bolesti (dijabetes tipa II), nekih sijela raka i bolesti
organa za kretanje. To su ujedno i bolesti od kojih obolijeva
znatan dio odrasle populacije u Hrvatskoj i drugim industrijski
razvijenim zemljama, gdje prekomjerna tjelesna težina u odraslih
osoba nije samo posljedica unosa hrane, već je i posljedica
nedovoljne tjelesne aktivnosti. |
| |
| Važno je naglasiti da povećana
tjelesna težina i pretilost značajno pridonose povećanom riziku
smrtnosti. U osoba čiji je ITM 25-30, rizik prijevremenog umiranja
nije značajno povišen, ali se nesposobnost uslijed problema
nastalih zbog kardiovaskularnih bolesti i od strane lokomotornog
aparata značajno povisuje, dok rizik prijevremenog umiranja
eksponencijalno raste u osoba čiji ITM prelazi 30. |
| |
Unos zasićenih masti i kolesterola povezan je s nastankom
ateroskleroze i povećanim rizikom za infarkt miokarda, moždani
udar i bolesti periferne cirkulacije. Sličan učinak imaju
i trans masne kiseline koje se nalaze u tvrđim vrstama margarina,
kremama za slastice i znatnom dijelu industrijski pripremljene
hrane. Jednostruko nezasićene masne kiseline, osobito maslinovo
ulje, utječe na smanjenje lipoproteina niske gustoće (LDL),
pridonosi smanjenju rizika za razvoj arterioskleroze te rizika
za rak dojke. Višestruko nezasićene masne kiseline, osobito
omega 3 masne kiseline, čiji je najbolji izvor plava morska
riba, smanjuju rizik za koronarne srčane bolesti.
|
| |
| Visoki unos energije i ukupnih
masti povezan je s povećanim rizikom za rak dojke, endometrija
i jajnika, te debelog crijeva i rektuma. |
| |
| Povrće i voće,
vjerojatno zbog visokog sadržaja prehrambenih vlakana, vitamina
C, folne kiseline, beta karotena i drugih karotenoida, te polifenola,
smanjuju rizik za srčane bolesti, šećernu bolest i većinu sijela
raka. Prehrambena vlakna povoljno utječu na regulaciju razine
šećera i lipida u krvi, sprječavanje divertikuloze crijeva i
regulacije stolice. Visoki unos soli rizični je čimbenik za
povišeni krvni tlak i rak želuca. Nedovoljna potrošnja mlijeka
i s tim u vezi smanjeni usno kalcija predstavlja rizik za razvoj
osteoporoze. |
| |
Deficiti pojedinih prehrambenih tvari, uglavnom nekih mikronutrijenata,
mogu se javiti i u slučaju da je prehrana općenito zadovoljavajuća
i u skladu s preporukama, kao što jest u većini razvijenih
zemalja. Radi osiguranja dovoljnog unosa mikronutrijenata
i prevencije deficita, u nekim zemljama obogaćuju se pojedine
namirnice koje troši sveukupno stanovništvo, ili dijetetske
namirnice namijenjene pojedinm skupinma stanovništva.
|
| |
Poznati su primjeri obogaćivanja proizvoda od žitarica folnom
kiselinom radi prevencije oštećenja neuralne cijevi i prevencije
razvoja ateroskleroze, željezom radi prevencije slabokrvnosti,
jodom radi sprječavanja jod deficitarnih poremećaja, te fluorom
u svrhu prevencije zubnog karijesa. Zadnjih godina posebna
pažnja usmjerena je na važnost dovoljnog unosa kalcija radi
prevencije osteoporoze. U Hrvatskoj je zakonski obavezno jedino
obogaćivanje soli jodom u svrhu prevencije gušavosti i drugih
jod-deficitarnih poremećaja.
|
| |
|
| |
|
|
|
na vrh stranice