Svatko tko je barem jedanput pomislio da treba skinuti kilograme, sigurno je čuo da postoji i ova nisko-masna dijeta u kojoj se uglavnom koriste povrće, žitarice i voće, a minimalno hrana životinjskog podrijetla. Unos ukupnih masnoća se kreće oko 10% slično kao i u Ornish-ovoj dijeti.

Amerikanac Nathan Pritikin, napisao je više knjiga kako bi objasnio svoje viđenje ovakvog načina prehrane. Primarno je želio da se ovakvim pristupom smanji kolesterol, te da dijabetičari normaliziraju šećer bez korištenja inzulina. Usput je dolazilo do gubitka težine.

Od 1976. godine, više od 70.000 osoba prošlo je kroz Pritikin-ov centar (Pritikin Longevity Centers) gdje se mogu naučiti temelji ovog načina prehrane, kako se pripremaju nisko-masni obroci, te kako se uključuje vježbanje i tehnike redukcije stresa u svakodnevni život. Robert Pritikin, nastavlja rad svog oca, iako u posljednjoj knjizi (The Pritikin Principle) uvodi koncept "kalorijske gustoće". Prema njemu, ne treba voditi računa o kalorijama, već o kalorijskoj gustoći određene hrane. Treba konzumirati hranu sa manje kalorija po jedinici težine, te će na taj način doći do gubitka suvišne masnoće koja ugrožava zdravlje i dugovječnost. Treba izabrati hranu koja nije kalorijski gusta, kao što su jabuke i zobene pahuljice, tada ćete kaže Pritikin "imati slobodu da jedete do sitosti, a nikad nećete trebati ograničiti unos hrane kako biste izgubili suvišne kilograme". Sa druge strane, što je veća kalorijska gustoća hrane koja se konzumira, veća je mogućnost da će doći do prirasta težine. Nadalje, Pritikinovi tvrde da se pomoću ovog načina prehrane osnažuje imunološki sustav, a mogućnost da se pojave ozbiljne bolesti kao što su bolesti srca, rak, dijabetes tipa II i visoki krvni tlak drastično se smanjuju.

Dozvoljena je hrana sa manjom kalorijskom gustoćom, a i dijeta se bazira na tome da je energetski unos manji od potrošnje. U knjizi Pritikin Principle, na više od 20 strana priložena je lista kalorijske gustoće hrane. Procesirana hrana je obično više kalorijske gustoće. Plan je da se konzumira veći volumen hrane koja sadrži vlakna i da se pije dosta vode kako bi se napunio želudac - povrće, voće, leguminoze i prirodne ne-procesirane žitarice. Prema Pritikinu, ova hrana stvara ogroman osjećaj sitosti. Jede se najmanje tri velika obroka i dva lagana međuobroka, a može i više. Ne broje se kalorije, ali treba se upoznati sa konceptom energetske gustoće.

Vježbanje se obavezno uključuje u program, dovoljno je i hodanje. Prema vlastitim spoznajama, Pritikin svima postavlja za cilj 48 km tjedno, a za one kojima je to nedostižno preporučuje 30-minutno hodanje svakog dana.

Od žitarica se redovno koriste smeđa riža, proso, ječam i zob, od povrća je to luk, krumpir, buča i leguminoze, a od voća jabuka, kruška, jagoda, banana i dr. Prihvatljive su i neke procesirane namirnice kao što su zobene pahuljice i tjestenina, ali u kombinaciji sa voćem i povrćem koji im smanjuju energetsku gustoću. Dozvoljene su male porcije nemasne junetine, pilećeg mesa, i nisko-masnih mliječnih proizvoda. I riba je dozvoljena, i to tri serviranja tjedno radi unosa omega-3 masnih kiselina.

Treba izbjegavati: prženu hranu, masne umake, slanu hranu. Mogu se koristiti zaslađivači, a dekofeinirani čaj povremeno.

Mnogo je studija koje pokazuju povoljne učinke nisko-masne prehrane sa visokim unosom vlakna na degenerativne bolesti uključujući rak i bolesti srca. U Pritikinovom centru je provedeno nekoliko kliničkih studija, a u kombinaciji sa dobrim programom vježbanja, pokazano je da dolazi do smanjenja tjelesne mase, sniženja kolesterola i triglicerida. Stoga nema dvojbi da će ovaj plan prehrane uzrokovati smanjenje tjelesne mase.

Kako smo svi naučeni na određenu količinu masnoća u prehrani, jednom kada se krene sa Pritikinom većina osoba će osjetiti stanovitu glad. Zato je teško strogo se pridržavati ove dijete, mnogi će reći da ova dijeta nije praktična. Treba vremena da bi se naučilo kako pripremiti ukusnu nisko-masnu hranu.

Nizak unos masnoće može biti i nepoželjan po zdravlje, jer je u tom slučaju minimalan unos vitamina topivih u masti, posebno esencijalnih masnih kiselina koje su potrebne za normalan rad stanica, zdravu kožu i unutarnje organe kao i za rast i razvoj. Nizak je i unos omega-3 masnih kiselina. Prema nekima, hrana sa vrlo niskim unosom masnoća ne može zasititi, tako da je moguće da se neke osobe i prejedaju. Neke osobe imaju problema jer se ne mogu odreći životinjskih namirnica i mliječnih proizvoda.