Veljača 2004 - Količina masnoća u različitim dijetama za mršavljenje uvelike se razlikuje. Dok se kod nekih dijeta izbjegavaju sve masnoće (npr. Ornish-ova dijeta), u drugima je unos daleko veći (npr. Atkins-ova dijeta). Masnoća iz hrane je jedan od rizičnih faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti, te se radi toga u zdravoj prehrani preporučuje unos u rasponu od 20 do 35% ukupne energetske potrebe.

No, koliko bi trebalo unositi masnoća u pokušaju skidanja suvišnih kilograma?

U studiji objavljenoj u časopisu American Journal of Clinical Nutrition proučen je utjecaj masnoća iz redukcijskih dijeta na masnoće u krvi. Sudjelovalo je 53 zdrave osobe kojima je indeks tjelesne mase (ITM) iznosio oko 29. Sudionici su podijeljeni u dvije grupe, od kojih je prva konzumirala nisko-masnu dijetu sa 18% masti, a druga grupa umjereno-masnu dijetu sa 33% masti, s time da je njoj prevladavao unos mono-nezasićenih masnoća. Dijeta je trajala 6 tjedana, nakon čega je uslijedilo još 4 tjedna održavanja postignute težine. Ova studija je posebno značajna po tome što su svi obroci pripremljeni za sudionike, tj. svaki je sudionik dobio potpuno jednaku hranu, a energetska vrijednost jedne i druge redukcijske dijete bila je jednaka. Nakon 10 tjedana dijete, obje su grupe postigle gotovo identično smanjenje težine.

Mogli bi pretpostaviti da dijeta bez masnoća uzrokuje nastanak boljeg lipidnog profila, ali ova studija pokazuje suprotno. Dakle, redukcijska dijeta sa umjerenom količinom masti (33%), postigla je bolje promjene u lipidnom profilu. Ukupni kolesterol je ostao na istoj razini, trigliceridi su smanjeni, udio HDL (dobrog) kolesterola je porastao. U grupi sa nisko-masnom redukcijskom dijetom (18% masti), porasli su trigliceridi, a HDL (dobar) kolesterol je smanjen.

Prema rezultatima ove studije, u redukcijskoj dijeti bi svakako trebalo uključiti umjerenu količinu masnoće, i to u nezasićenom obliku koji možemo pronaći u maslinovom ulju, bademima, avokadu, canola ulju i kikirikiju. Takva će masnoća povoljno djelovati na održavanje dobrog lipidnog profila krvi, te će se smanjiti rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti.

Uz pretpostavku da redukcijska dijeta sadrži 1000-1200 kcal, umjereno-masna dijeta sadržavala bi oko 30% masti. Dakle, maksimalna dnevna količina masnoća izražena u energetskoj vrijednosti iznosi 300 do 360 kcal. Koji su to ekvivalenti hrane? Navedenu količinu energije daju: 3-4 žlice ulja (maslinovog, uljane repice, ulja kikirikija, bademovog ulja i ulja avokada); zatim 200 do 250 g maslina; 3 do 4 žlice maslaca od kikirikija; 50 do 60 g kikirikija i badema, te 250 do 290 g avokada. Naravno, nećemo unositi samo jednu od ovih namirnica koje sadrže masnoće, već se one kombiniraju sa drugim namirnicama u svakodnevnoj prehrani. Drugo, unos navedenih "masnih" namirnica biti će i manji jer se ne smiju zaboraviti skrivene masnoće iz ostale hrane, koje će također pridonijeti udjelu od 30%. Stoga se ovdje navedene količine "masnih" namirnica trebaju umanjiti ovisno o ostaloj hrani koja se koristi u redukcijskoj dijeti.