[
H R A N A ] |
| A - B1 - B2 - B3 - pantotenat - B6 - folat - B12 - C - D - E - H - K |
| |
| RETINOL, VITAMIN
A |
| |
| kemijski
naziv: |
retinol |
| aktivni oblici: |
retinol, retinal (retinaldehid), retinoična kiselina |
| jedinica
mjere: |
mikrogram |
| stara
jedinica mjere |
IJ, internacionalne jedinice |
| provitamin: |
beta karoten, alfa karoten |
| formula: |
|
| retinol |
 |
|
Vitamin
A je lipofilni vitamin koji u hrani dolazi otopljen u mastima
namirnica životinjskog porijekla ili kao provitamin beta karoten
u namirnicama biljnoga porijekla. Za konverziju provitamina
A u aktivni vitaminski oblik potrebna je razgradnja alfa ili
beta karotena pomoću sunčevih zraka, oksidacije na zraku, termičke
obrade kuhanjem. |
| |
| Izvori |
| |
U
hrani vitamin A dolazi iz dva izvora - dolazi kao retinol u
mastima životinjskog porijekla ili kao provitamin beta karoten
u namirnicama biljnoga porijekla. Kod životinjskih namirnica
najbogatije su po sastavu vitamina A iznutrice, riba i plodovi
mora, namirnicama od masnog tkiva (slanina, loj, mast) odnosno
u mlijeku i mliječnim proizvodima, osobito u maslacu. Vitamin
A se dodaje i u industrijski obrađene masnoće poput margarina.
Od biljnih izvora spomenimo mrkvu, špinat, avokado. |
| |
| Količine
i mjerne jedinice |
| |
Vitamin
A se izražava u mikrogramima retinola, odnosno u internacionalnim
jedinicama. Jedna internacionalna jedinica [IJ] vitamina A definirana
je kao 0.3 mg trans retinola. U nutricionizmu se uglavnom koristi
pojam "retinol ekvivalent" (RE) koji se koristi kako
bi se svaki izvor vitamina A i karotenoidi u ishrani izrazili
jednom jedinstvenom količinski usporedivom jedinicom. Tako 1
mg prehrambenog ili suplementiranog trans-retinola odgovara
1 RE. |
| |
| Biodobavljivost
i preračunavanje oblika u aktivnu količinu |
| |
| Efikasnost apsorpcije odnosno
stupanj bioiskoristivosti retinola općenito je visok, u rasponu
između 70 i 90% (Sivakumar Reddy, 1972). Međutim, apsorpcija karotenoida
je prilično niža i čini se da ovisno o izvoru hrane jako može
varirati. Postotak apsorpcije doze od 45 mg do 39 mg beta-karotena
u istraživanjim postiže 9 do 22% (Food and Nutrition Board, 2001).
Broj faktora koji utiču na biodobavljivost i biokonverziju karotenoida
(Boileau 1999; Hume i Krebs, 1949; Rock, 1998; van Vliet, 1998).
Prema zadnjem izvještaju koji je odbor za prehranu američkog ministarstva
poljoprivrede (Food and Nutrition Board, 2001) izdao i na osnovi
ovih studija postavljeni su opći iznosi za vitamin A i karotenoide,
koji međutim još uvijek nisu zaključni i imaju određena ograničenja.
Prema toj instituciji 1 RE odgovara: |
| 1 RE = |
1 mg prehrambenog ili suplementiranog
retinola
(npr. retinol i retinil esteri) |
| 1 RE = |
2 mg suplementarnog beta-karotena |
| 1 RE = |
12 mg beta-karotena iz hrane |
| 1 RE = |
24 mg drugih karotenoida iz hrane
koji su prekursori vitamina A, poput alfa-karotena i beta-kriptoksantina |
| |
U
većini zemalja ishrana stanovništva je takva da potrebe na vitaminu
A podmiruje kombiniranim unosom karotenoidnih prokursora vitamina
A u biljnim i retinola u životinjskim namirnicma. Međutim, kao
i u mnogim stvarima u prehrani, nema jednoglasnog mišljenja
o tome koliko vitamina A je potrebno ljudskom organizmu za održavanje
optimalnog zdravlja. Tako je u većini zemalja u prehrambenim
preporukama preporučena konzumacija vitamina A kroz retinol
i karotenoide između 500 i 1000 mg RE (retinol ekvivalenata)
dnevno, za odrasle zdrave osobe. |
| |
| Apsorpcija
i metabolizam |
| |
Dakle,
u biljnom svijetu vitamin A možemo dobiti hranom jedino u obliku
prekursora poput karotena. Nakon cijepanja molekule karotena
dobije se barem jedna aktivna molekula retinola ili retinoične
kiseline koji imaju vitaminsku aktivnost. U životinjskim namirnicama
se vitamin A nalazi u obliku retinil estera. Apsorpcija vitamina
A se odvija u tankome crijevu. Prethodno apsorpciji u intestinalne
stanice praktično se svi retinil esteri u lumenu crijeva enzimatski
konvertiraju u retinol, koji se inkorporira u hilomikronske
čestice skupa s ostalim lipidnim tvarima, uključujući karotenoide
i druge liposolubilne vitamine. Vezanjem na velike lipoproteine,
retinol esteri se dalje pomoću egzocitoze prebacuju u limfni
tok. Glavno skladište, metabolički i regulatorni centar za vitamin
A je jetra, koja nastoji održati 1-2 mikromola retinola u krvi,
a količina koja u zdravom stanju "stoji" na tom skladištu
treba dostajati za nekoliko mjeseci bez izvora vitamina A u
hrani. |
| |
| Funkcija |
| |
Ključna
funkcija vitamina A odnosno retinola je u procesu vida gdje
sudjeluje kao kromofor. Retinoidi, metaboliti retinola, igraju
ključnu ulogu u nizu bioloških procesa, od kojih je ključnan
njihov utjecaj na genetskoj razini. Vitamin A ima centralni
značaj kod diferencijacije stanica, proliferaciju i apoptozu.
Način na koji to postiže je da regulira ekspresiju gena putem
nuklearnih receptora koji se specifično vežu na metabolite retinola.
Time se deficit ili suvišak vitamina A nužno očituje na nizu
procesa i tkiva u organizmu, a osobito se odražava na proliferaciju
epitelijalnih stanica sluznica i kože. Također je važan za normalnu
funkciju očiju, reproduktivnih organa, imuno sustava, kože,
kostiju, centralnog nervnog sustava, sistem hematopoeze, pluća,
srca i desni. |
| |
| Pohranjivanje
i toksičnost |
| |
| Vitamin
A je moguće nakupiti u organizmu i stvoriti rezervu koja se koristi
u periodima bez izvora ovog vitamina. Isti mehanizam skladištenja
je i izvor opasnosti od hipervitaminoze odnosno kroničnog ili
akutnog trovanja, pa čak i smrti. Poznat je slučaj smrti polarnih
istraživača krajem 19-og stoljeća koji su putujući Arktikom pojeli
jetru ubijenog polarnog medvjeda i fatalno završili usljed trovanja
hiperkoličinama vitamina A, inače prirodnim za rezervu jednog
polarnog medvjeda. |
| |
| Deficit |
| |
Manjak
vitamina A u prehrani očituje se simptomima hipovitaminoze koji
uključuju malfunkciju ključnih sustava koji za svoju normalnu
funkciju trebaju vitamin A - oči, koža, jetra, unutarnji organi,
bubrezi. Noćno sljepilo ili kseroftalmija je stanje očiju koje
otežava ili onemogućuje noćni vid usljed deficita vitamina A.
Neki od ključnih simptoma trovanja vitaminom A : |
| |
- mučnina
- bolovi u kostima
- žutilo kože
|
| |
Hipervitaminoza
vitamina A nosi štetne posljedice koje se izražavaju u širokom
spektru simtopa i na raznim organima. Tako suvišak predstavlja
opasnost od osteoporoze budući je vitamin A direktni antagonist
vitamina D, teratogeni učinak na plod, oštećenje jetre, oštećenje
paratirooidne žlijezde. Olson je 2000. predložio status retinola
u organizmu prema njegovoj količinu i klasificirao pet kategorija
statusa - deficitarni, marginalni, zadovoljavajući, u suvišku
i toksični. Suvišak označava količinu koja premašuje potrebu
ali još nema toksičnih efekata. Dob igra važnu ulogu u statusu
vitamina A, budući su starije osobe sklonije akumulaciji vitamina
A, što je osobito opasno za osteoporotične pacijente. Retinol
izravno djeluje na koštane procese ali je i u interakciji s
hormonima koji vrše regulaciju kalcija. |
| |
| Problem
toksičnosti retinola dodatno je kompliciran genetski uvjetovanom
neotpornošću na retinol kod odreenog broja populacije. Nadalje,
unos alkohola, nekih lijekova i ksenobiotika, te bolesti jetre
i bubrega također mogu pridonijeti toksičnosti retinola. |
| |
Zasad
se u različitim zemljama drže različitih preporuka o potrebnoj
količini vitamina A i nema konsenzusa, pa se preporučena količina
kod većine zemalja nalazi između 500 i 1000 mcg retinola. S
time da je u nordijskim zemljama i SAD ta količina bliža 1000
(~8000 mcg) u odnosu na ostale europske zemlje i FAO/SZO preporuke.
Preporuka za trudnice se odnosi na nekonzumiranje životinjskih
iznutrica te na unos ne veći od 3 mg dnevno putem prenatalnih
suplemenata. Također je vrlo važno istaknuti da je kod uzimanja
velikog broja vitaminskih preparata i fortificiranih namirnica
potrebno paziti na ukupnu količinu vitamina A i D, jer se one
za razliku od hidrofilnih vitamina, zbrajaju u dnevnom unosu
i rezultiraju njihovim akumuliranjem u organizmu. |
| |
| B.
Dolibašić, dipl.ing., nutricionist |
| |
|
| |
|
Naslovna
l Novo l Info/kontakt
l Linkovi l Forum
l Nutricionizam l
Smjerovi u prehrani l
Dijetoterapija l
na vrh stranice