Četiri glavne uloge magnezija su kontrakcija mišića, energetski metabolizam, prijenos živčanih signala i mineralizacija kosti. U metabolizmu je on neophodan kofaktor za rad preko 300 enzimskih sustava. Među njima su katalitički enzimi u sintezi masnih kiselina, proteina i metabolizmu glukoze. Status magnezija vezan je za promet i regulaciju kalcija, uz regulaciju parathormona. Izlučivanje parathormona i reakcija organa na koje djeluje izravno su ovisni o statusu magnezija.

Osnovu lokomotornog sustava koji pokreće naše tijelo čine kost i mišići, koji su zapravo mašina koja nas pogoni. Magnezij je važan dio ovog sustava budući da skupa s kalcijem i fosforom čini temeljnu osnovu građe koštane mase, dajući joj čvrstoću. Ujedno u pogonskom smislu, također s kalcijem, djeluje u kontrakciji mišića. Povlačenje vlakana aktina i miozina koje oslobađa kinetičku energiju odvija se aktivacijom kalcijem, a deaktivacijom magnezijem. Stoga magnezij predstavlja vrlo važan faktor kod mišićnog rada, čiju bi stalnu dobavu morali osigurati svi koji se bave sportom ili fizičkim radom. Posljedica deficita magnezija i nemogućnost da se potrošeni magnezij brzo nadoknadi iz rezervi može se očitovati kroz grčeve mišića.

Mljevenjem i rafiniranjem se od sadržaja cjelovitih žitarica gubi gotovo 80% magnezija. Odnos kalcija i magnezija važan je i za apsorpciju ovog minerala. Poželjan je odnos 2:1, ali ako sadržaj kalcija izrazito dominira nad magnezijem u pojedenom obroku, onda dolazi do inhibicije apsorpcije magnezija u organizam.

Deficit magnezija više se konstatira kao sekundarni poremećaj u odnosu na neko kliničko stanje, a manje kao poremećaj usljed manjkava unosa magnezija. Uzimanje diuretika, alkohola, bolest bubrega, acidoza stanja su koja doprinose manjku magnezija putem povećanog gubitka putem mokraće. Simptomi deficita uključuju tremor (drhtavost), slabost mišića, nervozu, depresiju, halucinacije, teško gutanje.

Unos magnezija iz prehrambenih izvora teško može izazvati toksične učinke. Osobe koje uzimaju preparate magnezija radi laksativnog učinka mogu dobiti proljev, bez drugih štetnih nuspojava. Kako ravnotežu magnezija u organizmu održavaju bubrežni mehanizmi, kod osoba s oboljenjima bubrega postoji veća mogućnost toksičnih učinaka. Početni simptomi trovanja magnezijem uključuju proljev, mučninu, povraćanje i sniženje tlaka. Uznapredovali simptomi toksičnosti uključuju nepravilan rad srca i poremećen rad ostalih mišića (grčevi, tremor, kočenje).

Nove prehrambene preporuke USDA (Američkog ministarstva poljoprivrede) koje su zamijenile RDA vrijednosti kao preporučeni unos magnezija, donose za svaki nutrijent gornju granicu tolerancije unosa (Tolerable Upper Intake Levels). Za magnezij je to 350 mg dnevno za odrasle osobe.

U FOKUSU...JAGODA