| |
[
H R A N A ] |
|
B - Ca
- Cl - Cr
- Co - Cu
- F - Ge
- I - K
- Mg - Mn
- Mo - Na
- P - Se
- Si - V
- Zn |
| |
| KALCIJ
|
| |
| kemijski
znak: |
Ca |
| engleski
naziv: |
calcium |
| |
U organizmu
odrasla čovjeka nalazi se oko 1,2 kilograma kalcija, od čega
se dominantni dio nalazi u kostima, i to čak 99%, a u mekim
tkivima i tjelesnim tekućinama preostalih 1%. Kalcij je u ljudskom
organizmu ima dvojaku funkciju, funkcionalnu i strukturnu. On
je prvi konstitutivni mineralni element u našemu tijelu, bivajući
ključnim mineralom u koštanoj masi, u obliku kalcij apatita.
Potom, on je također raspostranjen u tjelesnim tekućinama i
mekim tkivima, gdje je uključen u neuromuskularnu, enzimatsku,
hormonalnu i ostale metaboličke aktivnosti. Naše kosti su skladište
minerala, kalcija. Iako su dovoljno čvrste da nose našu težinu,
čak i kod pretilosti, nisu monolitne i nipošto nisu pasivne.
U kasnijem pregledu bolesti u ovom tekstu vidljivo je da je
stanje kalcija i gustoća kostiju vrlo osjetljiv ali i vrlo spor
proces, koji se u malim koracima mijenja tijekom vremena. Time
je greške okoštavanja ili manjka kalcija praktički nemoguće
nadoknaditi, što je osobito kritično u starijoj dobi. |
| |
Preostalih
1% kalcija koristi se u organizmu zarad živaca (prijenos signala),
kontrakciju mišića (reakcija aktin-miozin) uključujući i neprekidni
rad srca, grušanje krvi, regulaciju brojnih enzima i hormona,
te propusnost stanične membrane putem kalcijem reguliranih kanalića. |
| |
| Promet
i ravnoteža kalcija u organizmu |
| |
Kostur
je dakle skladište kalcija, u kojem se on nalazi labavo vezan
za koštanu masu. Taj kalcij iz rezervi vrlo se spremno mobilizira
u stanjima potrebe i izlučuje u krv (krvnu plazmu). Organizam
nastoji održavati konstantnu dinamičku ravnotežu između kalcija
u kostima i plazmi. Kako ostala tkiva troše i uzimaju cirkulirajući
kalcij iz plazme, tako se on oslobađa s koštane površine da
bi držao stalnu koncentraciju kalcija u krvi. Jednako tako se
te rezerve pune kako se kalcij obnavlja u serumu putem dobave
kalcija iz probave. Stabilne rezerve kalcija postoje dublje
u mineralnom matriksu kostiju. Tek kada se labilne rezerve potpuno
iscrpe, aktiviraju se stabilne, dubinske rezerve kalcija za
ravnotežu kalcija u plazmi. Gubitak kalcija iz stabilnih rezervi
pojačava rad osteoklasta koje aktiviraju parathormon i vitamin
D. |
| |
Preostalih
1% kalcija koji nije u kostima (i zubima) u organizmu ima funkcionalnu
ulogu. Sudjeluje u prijenosu živčanih signala, kontrakciji mišića
(uključujući normalan ritam najvažnijeg mišića, srca), grušanju
krvi, te regulaciju aktivnosti brojnih enzima i hormona. Na
membrani stanice važni su transportni kanalići koji imaju ulogu
vrata u i iz stanice a koji imaju kalcij kao "vratara".
Pomoću njih se regulira stanični tlak, protok hranjivih i signalnih
tvari u stanicu. Kalcij je također potreban za vezanje intrinzičkog
faktora na ilealne receptore u tankome crijevu kako bi bila
moguća apsorpcija vitamina B12
u organizam. |
| |
| Bioiskoristivost
kalcija u organizmu |
| |
| Kalcij
je mineral čiji je dnevni promet u organizmu bitno osigurati bez
gubitaka, osobito stoga jer se kod svake stresne reakcije u organizmu
kalcij izlučuje u krv iz kostiju. Time je osiguranje redovitog
unosa kalcija ishranom važno da se ne troši kalcij iz dugoročno
dragocjenih koštanih rezervi, te postigne neutralna dinamička
ravnoteža. Za mlađe osobe treba pozitivan račun unosa kalcija
da bi kosti mogle rasti. Kako je prema dnevno potrebnoj količini
unosa kalcij makroelement, u dozama od 1000 do 1500 mg, potrebno
je misliti i na faktore koji remete njegovu apsorpciju i bioiskoristivost.
Postoji više faktora koji utiču na unos odnosno apsorpciju kalcija
u organizam: |
| |
| POGODUJE |
OTEŽAVA |
| Vitamin D |
nepovoljan omjer s magnezijem - suvišak magnezija
|
| želučana kiselina (tj. unos kalcija sa hranom) |
sedentarni način života, tjelesna neaktivnost |
| kisele namirnice (npr. sok od naranče) |
oksalati
(npr. špinat, tamna čokolada) |
| aktivnost koja uključuje snagu, opterećenje težinom ili utege
|
fitinska kiselina
(npr. integralna pšenica) |
| loš status kalcija u organizmu |
određeni lijekovi (npr. tetraciklini) |
| estrogen |
masan obrok |
|
| |
| Deficit
kalcija i osteoporoza |
| |
Kalcij
je mineral čiji je dnevni promet u organizmu vrlo važan, stoga
je redoviti unos kalcija i pozitivno reguliranje njegovog potrebnog
unosa dnevna potreba. |
| |
Na žalost,
deficit kalcija nema klinički vidljivih simptoma sve dok se razmjerno
veliki gubitak koštane mase već dogodi. Kada se kalcij iz koštanih
rezervi spusti ispod razina potrebnih organizmu, dolazi do krhkosti
kostiju, i najmanje naprezanje može dovesti do pucanja kosti.
Deficit kalcija ne može se otkriti pregledom krvi i uobičajenim
pretragama, jer one ne pokazuju stvarno stanje rezervi kalcija,
ono u kostima. Naravno postoje pregledi kojima se to može detaljno
saznati, ali se radi komplikacija ne provode redovito. Stoga se
preporuča raditi screening metoda poznata kao ultrazvučna denzitometrija
kako bi se na siguran, bezbolan i brz način moglo pratiti stanje
koštane mase tijekom vremena. Ova pretraga se radi mjerenjem gustoće
kosti na peti putem ultrazvuka, a tablicama koje je izradila Svjetska
zdravstvena organizacija se može utvrditi da li je izmjereni rezultat
odgovarajući za tu dob. Bolest koja označava manjak kalcija i
poremećaj gustoće koštane mase naziva se osteoporoza.
Najviše pogađa žensku populaciju iznad 55 godine, odnosno nakon
menopauze kada prestaje lučenje estrogena, koji je svojevrsni
"čuvar" kalcija u kostima. Stanje je toliko alarmatno,
da vrijedi proglašeno stanje tzv 'tihe epidemije', jer se procjenjuje
tek 2 od 10 žena imaju uredan status kalcija za svoje godište.
Također redovito pogađa i osobe koje boluju od alkoholizma, bez
obzira na spol. Osteoporoza je tiha i podmukla bolest koja nema
bolova, i otkriva se tek kod prijeloma kosti, kada se u pravilu
malo može učiniti na saniranju takvoga stanja. |
|
Stoga
je ultrazvučna denzitometrija kao screening metoda za praćenje
i rano otkrivanje gubitka kalcija od velike važnosti za pravovremeno
liječenje koje označava uzimanje suplemenata kalcija i vitamina
D, vježbe protiv osteoporoze i, kod težih slučajeva, lijekova
za osteoporozu koji stimuliraju nastanak koštane mase. Kako svaki
lijek nosi nuspojave, a svakodnevno uzimanje većih količina suplementata
kalcija zna biti opterećenje za organizam i probavu, denzitometrija
se preporučuje raditi kao preventivni pregled kako bi se što ranije
uočilo i pratilo stanje eventualnog deficita, počevši od 30-te
godine, u ciklusima svakih 5 godina, ili češće prema potrebi. |
| |
Dakle
u ranim stadijima deficita kalcija mogu se poduzeti korektivne
mjere u prehrani putem namirnica bogatih kalcijem i tjelovježbe.
Time se pozitivan balans kalcija može vratiti iz deficita, iako
vrlo sporo. Naime, kost ne prolazi kroz brze mijene, i za svaku
promjenu u dobrom ili lošem smislu treba vremena. stoga je tim
važnije na vrijeme znati stanje "tekućeg računa" svojih
kostiju. Dakle za gubitak kalcija iz kostiju treba vremena, ali
se taj minus ipak mora ostvarivati svakodnevno.
|
Dnevni
balans kalcija pod utjecajem je određenih prehrambenih i neprehrambenih
faktora, koji pogoduju ili smanjuju izlučivanje kalcija. |
|
| POTIČU IZLUČIVANJE |
SMANJUJU IZLUČIVANJE KALCIJA
|
- visok unos natrija
- visok unos fosfata
- pušenje
- kiseli ph urina
- prekomjerno uživanje alkohola
|
- dobar status vitamina D
- dobar status magnezija
- vegetarijanska prehrana
- dobar omjer Ca, Mg i vitamina D
|
|
| Nedovoljan unos kalcija također
je povezan s povećanjem rizika od povišenog krvnog tlaka, preeklampsije
i raka debelog crijeva. |
| |
| Toksičnost
kalcija i maksimalne doze |
| |
Kod osoba
koje su sklone stvaranju bubrežnih kamenaca, prekomjerni unos
kalcija (obično u obliku suplemenata u dozama preko 1500 mg dnevno)
može potaknuti stvaranje jezgri za bubrežne kamence. Stvaranju
bubrežnih kamenaca također pogoduju mali unos vode. Visoki unos
kalcija može izazvati konstipaciju, osobito ako se uzimaju suplementi
u obliku kalcijevog karbonata. Suplementacija ili prehrambeni
unos većih količina kalcija (npr. putem mlijeka) remeti apsorpciju
željeza, cinka,
bakra i magnezija. |
| |
| Nove prehrambene
preporuke USDA (Aameričkog ministarstva poljoprivrede) koje su zamijenile
RDA vrijednosti kao preporučeni unos kalcija, donose za svaki nutrijent
gornju granicu tolerancije unosa (Tolerable Upper Intake Levels). |
| |
| STAROSNA DOB |
TOLERIRANI UNOS KALCIJA mg/dan |
0-6 mj |
- |
| 7-12 mj |
- |
| 1-3 g |
2500 mg |
| 4-8 g |
2500 mg |
| 9-13 g |
2500 mg |
| 14-18 g |
2500 mg |
| 19-70 g |
2500 mg |
| TRUDNICE |
|
| < 18 g |
2500 mg |
| 19-50 g |
2500 mg |
| DOJILJE |
|
| < 18 g |
2800 mg |
| 19-50 g |
3000 |
| |
| Preporučeni
unos |
| DRI (Daily
Reference Intakes) vrijednosti preporučenog dnevnog unosa kalcija
|
| |
| DOJENČAD |
DJECA |
| 0-6 mj |
210 mg |
1-3 g |
500 mg |
| 7-12 mj |
270 mg |
4-8 g |
800 mg |
| ŽENE |
MUŠKARCI |
| 9-13 g |
1300 mg |
9-13 g |
1300 mg |
14-18 g
|
1300 mg |
14-18 g
|
1300 mg |
| 19-30 g |
1000 mg |
19-30 g |
1000 mg |
| 31-50 g |
1000 mg |
31-50 g |
1000 mg |
| 51-70 g |
1200 mg |
51-70 g |
1200 mg |
| >70 g |
1200 mg |
>70 g |
1200 mg |
| TRUDNICE |
DOJILJE |
| <18 g |
1300 mg |
<18 g |
1300 mg |
| 19-30 g |
1000 mg |
19-30 g |
1000 mg |
| 31-50 g |
1000 mg |
31-50 g |
1000 mg |
| |
| Izvori
kalcija u hrani |
| |
Najpopulariziraniji
izvor kalcija su mlijeko i mliječni proizvodi, koji su u prehrani
opće populacije najvažniji izvor kalcija u hrani. U litri mlijeka
nalazi se dnevna potreba na kalciju, i to u obliku koji je dobar
izvor kalcija, s vitaminom D i fosfatima. Mlijeko i mliječni proizvodi
su optimalan izvor kalcija jer također sadrže vitamin D, s tim
da je danas standard da se mlijeko dodatno fortificira
vitaminom D, te sadrži povoljan omjer prema fosfatima, i malu
količinu natrija, što odgovara za retenciju kalcija u organizmu.
Na tržištu također možemo naći kalcijem fortificirano sojino mlijeko,
zobeno mlijeko, te sok od naranče. Ostali dobri nemliječni izvori
kalcija su grah, orašasti plodovi, sitna plava riba s kostima.
|
| |
| Sadržaj kalcija po tipičnom
jediničnom serviranju: |
| |
|
| jogurt voćni, malomasni, 1 šalica |
448 mg |
| losos, konzervirani, s kostima,
100g |
380 mg |
| mlijeko, obrano, 1 šalica |
300 mg |
| sir tipa ementaler, 28g |
272 mg |
| jogurt, obični, 1 šalica |
240 mg |
| sardine, 3.5 oz s kostima |
240 mg |
| sir tipa čedar , 28g |
204 mg |
| sladoled, vanilija, 1 šalica
|
176 mg |
posni kravlji sir, 2% masti,
1 šalica
|
155 mg |
| špinat, smrznuti, kuhan, 1/2
šalice |
140 mg |
tofu, 1/2 šalice
|
130 mg |
| bademi, 1/2 šalice |
92 mg |
grah, zapečeni 1/2 šalice
|
64 mg |
| naranča, 1 srednja |
52 mg |
| bamija, 1/2 šalice kuhana |
50 mg |
| list (riba) , pečeni, 85 g |
51 mg |
| kelj, svjež, kuhani, 1/2 šalice |
47 mg |
| brokula, svježa kuhana, 1/2
šalice |
42 mg |
| |
| B.
Dolibašić, dipl.ing., nutricionist |
| |
|
| |
|
|
|