Kadulja ili žalfija je trajni grm iz obitelji Lamiaceae, lat. Salvia officinalis (engl. sage, salvia). Ova izvorno mediteranska biljka, uspijeva u cijeloj Europi od Engleske i Španjolske pa do Turske, te u Aziji i sjevernoj Americi. Danas postoji preko 500 vrsti kadulje. Ime potječe od lat. riječi "salvere" što znači "biti dobroga zdravlja" i "biti spašen". U srednjem vijeku, uspješan rast kadulje u vrtu bio je znak dobrobiti, a ako je biljka cvjetala bio je to znak da žena upravlja kućom.

Kadulja, univerzalna začinska biljka, ima malene zelene listiće koji se ističu svojom aromatičnošću, a biljka cvate plavim i ljubičastim cvjetovima u kasno proljeće. Kadulja je jedna od mnogih biljaka čija upotreba nije ograničena samo na kuhinju jer su je već Grci, Arapi i Rimljani upotrebljavali zbog njenih ljekovitih moći, kao tonik za opću upotrebu i protiv zmijskog ugriza, a u srednjem je vijeku smatrana lijekom za sve.

Talijani je stavljaju u jela od mesa, osobito uz teleća jetrica i teletinu, a svježe listove kadulje jedu zajedno sa kruhom i maslacem kao dio zdrave prehrane. Ponekad koriste i cvjetove kadulje i sitno nasjeckane mlade listiće za ukrašavanje jela i kao začin u salatama. Nijemci dodaju kadulju u jela od jegulje, a u Francuskoj se priprema sa svinjetinom, teletinom i suhim mesom. U mnogim je zemljama omiljen čaj od kadulje, osobito u Grčkoj. Na bliskom istoku se dodaje salatama, dok je Britanci koriste kao začin u svježim kobasicama, za tradicionalni nadjev za svinjetinu ili gusku te u Derby siru. Ona je jedna od rijetkih biljaka čiji se okus pojačava sušenjem, a budući da je okus snažan, sušena i mljevena kadulja upotrebljava se u malim količinama.

Kadulja dobro ide uz mješavine za nadijevanje peradi s lukom, masna mesa poput guske i svinjetine, kobasice i druga suha mesa, teletinu, srdele, rižoto, umake na bazi rajčice, salate, ukiseljeno povrće i jela od sira.

Sveži listovi se mogu čuvati nekoliko dana u plastičnim vrećicama u hladnjaku. Sušeni listovi se drže u zatvorenim posudama na hladnom i tamnom mjestu, kako bi sačuvali svoju sivo-zelenu boju i snažan okus. Mljeveni listovi se moraju čuvati u hermetički zatvorenim posudama.

Kadulja sadrži vitamin A, C i vitamine B kompleksa, te znatne količine kalcija i kalija. Esencijalno ulje kadulje sadrži preko 50 raznih fitotvari, od kojih je u najvećoj količini prisutan cis-tujon. Tujon može izazvati pojačano kucanje srca i mentalnu konfuziju. Veoma velik unos kaduljinog čaja, a posebno nerazrijeđenog alkoholnog ekstrakta, koji sadrže znatne količine tujona, mogu uzrokovati konvulzije. Radi toga, kod konzumacije kadulje, periodi korištenja trebaju se izmjenjivati sa fazom ne uzimanja. Esencijalno ulje kadulje pokazalo je toksičan učinak na hepatocite jetre glodavaca, što još jednom dokazuje da sve tvari mogu biti toksične ako se unose u velikoj količini u organizam.

Osim toga esencijalno ulje kadulje sadrži humulen, cineol, kariofilen i borneol, te u manjoj mjeri kamfor, ružmarinsku kiselinu, fitoestrogene, razne tanine i flavonoide.

Kadulja ima antiseptičko djelovanje, te se čaj koristi za ispiranje upaljenog grla, te kod gingivitisa (može i u kombinaciji sa drugim biljkama). Antiseptičko djelovanje je dokazano eksperimentalno, tj. ulje kadulje pokazuje antibakterijsku, antifungalnu i antivirusnu aktivnost (koje je pojačano ružmarinskom kiselinom).

Nova istraživanja proučavaju anti-dijabetičko djelovanje kadulje. Laboratorijske studije pokazuju da kadulja poboljšava djelovanje inzulina - stoga pacijenti sa dijabetesom tipa II trebaju prije upotrebe konzultirati liječnika.

Ova svestrana biljka može pomoći u tretmanu slijedećih bolesti i stanja:

- prekomjerna perspiracija;
- manje probavne smetnje i loša probava (indigestija), zbog relativno visokog sadržaja tanina koji djeluju adstringentski može se koristiti kod tretmana dijareje kod djece;
- zubobolja, listići se apliciraju na bolno mjesto za uklanjanje boli;
- menopauza kod udara vrućice, jaka i neredovita menstrualna krvarenja, sterileitet, nakon poroda, nakon prestanka dojenja kadulja smanjuje produkciju majčinog mlijeka;
- tretman oteklina, čireva i krvarenja na koži;
- jačanje živčanog sustava, poboljšanje pamćenja;
- poboljšanje cirkulacije;
- u tretmanu astme djeluje antispazmotički te se može inhalirati, također odstranjuje sluz iz dišnih puteva;
- stimulira sekrecije probavnog sustava;
- kod Parkinsonove bolesti se koristi za smanjenje stvaranja sline.

Koriste se čaj i ekstrakti, a danas već postoje i suplementi kadulje u obliku kapsula i tableta. Ekstrakt se uvijek razrjeđuje prije konzumacije. Velika količina ili upotreba tokom dugog vremenskog razdoblja može biti toksična. Ne smije se koristiti tokom trudnoće, niti kod povišene tjelesne temperature. Također se zbog sadržaja tujona ne smije koristiti kod epilepsije.

Priprema čaja: 1,5 dl kipuće vode preliti preko 1-2 žličice osušenih listića kadulje (oko 3 g), te ostaviti da odstoji deset minuta. Za vrlo blagi čaj, koji se može piti svaki dan (prema Breuss-u), čaj se priprema točno 3 minute.

Priprema otopine za ispiranje grla: Priprema se na isti način, s time da se grlo ispire mlakim čajem nekoliko puta dnevno. Grlo se može ispirati i ekstraktom, koji se prethodno treba razrijediti vodom u omjeru 1:1. Za jedno ispiranje potrebno je 5ml ekstrakta.

Za sada je slabo istražena interakcija kadulje i njenih sastojaka sa lijekovima.