Ako zagrizete voćku koja je izgledom nalik na hibrid između jabuke i rajčice - a pri tome vam se lice savije u gorku grimasu, sigurno ste zagrizli nezreli kaki!

Kaki, lat. Diospyros kaki Linn., još se naziva i japanska jabuka, a u prijevodu znači "hrana bogova". Podrijetlom je iz Kine, gdje se uzgaja stoljećima, a postoji više od dvije tisuće različitih sorti. Proširio se na Koreju i Japan gdje su stvorene i nove sorte. U devetnaestom stoljeću prenesen je u mnoge druge zemlje, a tako je dospio i u Europu, gdje uspijeva u područjima blage sredozemne klime. Kaki je nacionalna voćka u Japanu.

Oblik ploda ovisi o sorti, a može biti više ili manje okrugao, plosnatiji ili izduženiji; težine je od tridesetak grama do pola kilograma. Boja ploda kreće se od žuto-narančaste pa do tamno narančasto-crvene. Opna ploda je prozirna, a ispod nje krije se mekano meso. Najbolji je onaj plod koji je pod rukom mekan. Tvrdi plodovi mogu za nekoliko dana sazrijeti ukoliko se drže na sobnoj temperaturi.

Kaki se mogu svrstati u dvije skupine ovisno o prisutnosti tanina i adstringentnom djelovanju:

Ne-adstringentna sorta fuyu, sve više dobiva na popularnosti, a jede se kada je plod tvrd, kao jabuka.

Bere se od listopada, kada dostigne punu obojenost, no može se ostaviti na stablu dok ne poboljša kvalitetu i postane mekan. U svakom slučaju, za jelo će dozrijeti i kada se pobere te pohrani na sobnoj temperaturi, a za to mu je potrebno oko tjedan dana. Na tržištu se mogu pronaći već krajem rujna, ali im je sezona tokom studenog i prosinca.

Kod kupnje potrebno je odabrati lijepe, neoštećene plodove, sa kratko podrezanom peteljkom. Iako je plod relativno tvrd kod berbe, kora se lako oštećuje pa se njime treba pažljivo rukovati. Žute fleke na površini kakija ukazuju da je pobran prije dostizanja optimalnog stupnja za berbu. Zreli, tvrdi plodovi mogu se čuvati u hladnjaku oko mjesec dana, smrznuti plodovi čuvaju se od 6-8 mjeseci. Jednom dozreli plodovi, vrlo se brzo kvare, te ih je potrebno odmah konzumirati.

Kaki se jede kad je skroz dozrio i intenzivne je boje, konzistencija mu je tada mekana, poput želea. Okusom je blizak vrlo slatkoj marelici sa glatkom, skliskom teksturom.

Od ploda kakija može se pripremiti sok, sirup i džem, ili se može koristiti u voćnim salatama, sladoledima, bolama. Neke se sorte koriste kao sastojak torta, kolača, muffins-a i pudinga.

Adstringencija se može ukloniti ukoliko se plodovi tretiraju ugljičnim dioksidom ili alkoholom, ali se najlakše uklanja kada se plodovi preko noći zamrznu, te ostave da se otope slijedećeg dana, tako da i sam plod omekša.

Kaki se može sušiti, i to oljušten ili sa korom. Adstrigentne sorte kakija najčešće se ljušte pa suše, te razvijaju slatku, nježnu konzistenciju.

Manje je poznato da se svježi i sušeni listovi kakija mogu koristiti za pripremu čaja, a fermentirani plodovi mogu se destilirati i dati rakiju.

Energetska vrijednost 100 g kakija iznosi oko 80 kcal, od čega 95% dolazi od ugljikohidrata, ostalo od proteina te masnoća u tragovima. Tako je u 100 g kakija, prisutno oko 19 g ugljikohidrata, to su glukoza i fruktoza u gotovo jednakom omjeru, te mala količina saharoze, dok kora i pulpa kakija sadrže oko 3,6 g vlakna te predstavljaju dobar izvor vlakna. Proteina ima tek 0,6 g, ali zanimljivo, njihov aminokiselinski sastav je odličan. Kaki sadrži relativno veliku količinu beta karotena i beta kriptoksantina, te vitamina C, umjerenu količinu vitamina B6, a od minerala je vrlo bogat izvor mangana (0,4 mg), bakra (0,1mg) i kalija (161 mg). Kaki također sadrži polifenole koji djeluju antioksidantski.

Kaki se preporučuje kod konstipacije, gastroenteritisa, poremećaja probave hrane i kod crijevnih upala. Neki smatraju da je dobro sredstvo za jačanje živčanog sustava i jetre.

Jedna studija objavljena u Journal of Nutrition 1998 godine, provedena na životinjskom modelu ukazuje da bi kaki mogao povoljno djelovati na metabolizam kolesterola i lipida. Druga studija objavljena u European Journal of Cancer Prevention, 2002. godine, također na životinjskom modelu, pokazuje da neke bioaktivne tvari iz kakija posjeduju antimutagenska svojstva.