Približno 80% soje posijane u SAD 2003. g. je genetski modificirano.

EU je prihvatila zakon kojim se zahtjeva da se sva hrana koja sadrži više od 1% genetski modificiranih sastojaka označava. Većina europskih proizvođača eliminirala je genetski modificirane sastojke kako bi izbjegla oznaku.

02.07.2003.g europski parlament donio je odluku o smanjenju tog postotka na 0,9%.

Od 1998.g. se u SAD, Kanadi i Čileu provodi fortificiranje hrane (cerealije, nekuhani proizvoda od žitarica) sa folnom kiselinom. Američki FDA smatra fortificiranje sigurnim, a cilj mu je smanjenje pojave defekata neuralne cijevi. Fortifikacijom se istovremeno postiže poboljšanje u statusu folata u serumu, plazmi i eritrocitima te se smanjuje homocistein plazme koji je nezavisni rizični faktor za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Neki znanstvenici pokazuju zabrinutost radi navedenog fortificiranja, ponajviše zato što folna kiselina utječe na sintezu DNA, te velika zastupljenost u hrani može ubrzati razvoj već postojećih malignih bolesti.

Omega-3 masne kiseline prirodno su zastupljene u ribama, posebno plavoj morskoj ribi. Studije su pokazale da je moguće izvršiti transfer gena iz morskih mikroalgi i drugih mikroorganizma u uljarice, te se na taj način može ostvariti proizvodnja i biljnih omega-3 masnih kiselina. Genetski modificirane uljarice, te njihove sjemenke sa poboljšanim sastavom polinezasićenih dugolančanih masnih kiselina mogle bi se zatim koristiti za prehranu ljudi, a čak i za ishranu samih riba, primerice atlanskog lososa, koji bi na taj način dospio na naš stol upravo poboljšanih nutritivnih karakteristika.

Natrij glutamat nije samo aditiv kojim se pojačava slanost hrane, već je tvar koja se prirodno javlja u rajčici, gljivama i siru.

U konvencionalnoj proizvodnji hrane dozvoljeno je korištenje oko 300 aditiva, dok se u ekološkoj proizvodnji hrane upotrebljava oko pedesetak aditiva.

Konzumiranje jedne naranče dnevno može zaštititi od pojave određenih oblika raka - citrusno voće može smanjiti rizik od pojave raka ustiju, larinksa i želuca do 50%. Jedan dodatan obrok citrusnog voća - uz 5 preporučenih serviranja voća i povrća - također može smanjiti rizik od srčanog udara za 19%.

Citrusno voće zaštićuje tijelo putem antioksidativnih sastojaka, osnažuje imunološki sustav, inhibira rast tumora i normalizira tumorske stanice. Naranča sadrži najveći broj antioksidanta u odnosu na ostalo voće, te više od 170 različitih fitotvari, uključujući više od 60 flavonoida koji djeluju protu-upalno, anti-tumorski i sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka.