Lupus (eritemski sistemski lupus, SLE) je kronična upalna bolest vezivnog tkiva nepoznate etiologije. Sistemski je lupus prototip bolesti imunokompleksa. Javlja se najčešće u mladih žena (čak 90% bolesnika), ali i u djece. Bolest je karakterizirana anemijom, ukočenošću zglobova i znakovima iscrpljenosti nadbubrežne žljezde. Kao i kod mnogih drugih bolesti promjenama u prehrani može se postići smanjenje simptoma, a bez veće opasnosti za pacijente. Radi nedostatka kvalitetnih preporuka, svakako treba dalje istraživati u tom području.

Proteini i aminokiseline - Izgleda da dvije aminokiseline, fenilalanin i tirozin, pogoršavaju bolest, te se njihovim isključenjem iz prehrane može postići poboljšanje. Prema nekima idealna bi bila vegan prehrana jer će se isključenjem mesa i mliječnih proizvoda smanjiti unos navedenih aminokiselina, a osim toga takva je prehrana niska na masnoćama čiji je pretjerani unos nepoželjan. Prema drugim izvorima, zagovara se unošenje umjereno visoke razine proteina - dakle unos proteina trebao bi biti nešto viši od razine koja se normalno određuje po dobi i spolu osobe (uz napomenu da se potreba za proteinima može zadovoljiti i biljnim namirnicama). Navodno i dijeta bez glutena može imati povoljan utjecaj, budući da gluten sadrži aminokiseline fenilalanin i tirozin.

Masnoće - Studije na animalnom modelu pokazuju da prehrana bogata masnoćama može promovirati nastanak i progresiju bolesti tako što se oslabljuje imunološki odgovor. Djelovanje masnoća, ne samo ukupnog unosa, već i zasićenih i nezasićenih masnoća proučen je u posljednjih desetak godina. Masnoće utječu na sintezu prostaglandina i leukotriena koji imaju različite učinke na imunološki sustav. U jednoj su studiji u kojoj su pacijenti konzumirali dijetu sa manje od 25% masnoća, a glavnina je bila ribljeg podrijetla došlo je do značajnog poboljšanja. Kako riba i masnoće iz ribe imaju drugačiji profil masnih kiselina (polinezasićene masne kiseline), dolazi do promjene u ravnoteži prostaglandina i leukotriena te je rezultat smanjenje upalnih procesa. Stoga bi nisko-masna dijeta koja uključuje ribu, ili barem riblje masnoće mogla biti od pomoći u tretmanu bolesti. Zasićene masnoće i kolesterol trebalo bi svesti na minimum.

Minerali - Prehrana treba sadržavati dosta kalija, što se postiže uključivanjem uglavnom svog voća i povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda, kao riže i integralnih žitarica. Važan je unos kalcija (mlijeko i mliječni proizvodi, povrće), cinka (kamenice, meso, morska hrana, jaja) i željeza.

Vitamini - Treba paziti na zadovoljavanje potrebe za vitaminom C, te uključiti hranu bogatu vitaminom B6 i vitaminom D koji je esencijalan za zdravlje kostiju.

Mesni proizvodi i hrenovke nisu poželjni jer mogu pogoršati simptome. Preporuča se umjerena konzumacija gljiva i grahorica koji sadrže hidrazine i amine, a koji u većoj količini također pogoršavaju simptome bolesti.

Kod osoba oboljelih od lupusa dolazi do nepoželjnih promjena u metabolizmu masnih kiselina - zamijećena je niska razina metabolita linolne i alfa-linoleinske masne kiseline u fosfolipidima plazme. Proučavanjem te pojave neke su životinjske studije kao i studije na ljudima ukazale na povoljno djelovanje suplementacije omega-3 masnih kiselina EPA i DHA.

Ulje noćurka koje sadrži linolnu kiselinu i gama-linoleinsku masnu kiselinu također može biti od koristi.

Pacijenti katkada pate od mialgije (mišićne boli) kojoj uzrok može biti nedostatak magnezija. Kod tih se pacijenata preporučuje suplementacija magnezijem.

U nekim slučajevima suplemenatacija sa beta-karotenom može smanjiti osjetljivost na svijetlost.

Jedna studija provedena na 33 bolesnika u kojoj je korištena PABA u dozama od 1-4g pokazala je dobre rezultate u tretmanu sklerodermije.

I drugi nutritivni suplementi pokazali su određeni povoljni učinak u ranijim istraživanjima. To su ponajprije vitamini B kompleksa u većim dozama, pantotenska kiselina (900mg-15g), vitamin A, vitamin E (900-2000 IU) i minerali selen i mangan. No kao što je ranije rečeno, studije nisu konačne i istraživanja se trebaju nastaviti.

Radi neuobičajenog metabolizma triptofana, pacijenti sa lupusom trebaju izbjegavati suplemente triptofana, kao i njegovog metaboličkog prekursora 5-hidroksitriptofana.

Treba izbjegavati suplemente koji sadrže lucernu.

Aditivi u hrani - Osobe oboljele od lupusa ponekad su jače osjetljive na određenu hranu, te se ta hrana treba isključiti iz prehrane do smanjenja simptoma. Neki su posebno osjetljivi na dodane aditive.

Kod oboljelih osoba češće se pojavljuju neke od ovih stanja, a to primarno radi same bolesti i uzimanja lijekova. I ovdje može pomoći određena dijeta, hrana i/ili prehrambeni suplementi.

Problemi sa težinom - Oboljele osobe mogu imati problema sa smanjenjem težine i slabim apetitom. Gubitak težine je čest kod novodijagnosticiranih osoba. Moguće je i dobivanje na težini, a posebno kod pacijenata koji uzimaju kortikosteroide za koje je poznato da povećavaju apetit. Stoga prehranu treba energetski uravnotežiti i paziti na zadovoljavanje nutritivnih potreba.

Osteoporoza - Duža upotreba kortikosteroida može izazvati osteoporozu, a tada bi se prehranom trebalo dobiti 1,000-1,500 mg/dnevno kalcija te 100-500 mg/dnevno vitamina D. Uz to, za prevenciju od osteoporoze vrlo je važna i fizička aktivnost. Kako kortikosteroidi smanjuju razinu cinka u serumu, kod njihovog korištenja treba obratiti pažnju i na taj mineral. Nadalje, kortikosteroidi mogu uzrokovati i želučane probleme.

Dijabetes - Još jedan ozbiljan problem kod dugotrajnog korištenja kortikosteroida je mogućnost pojave dijabetesa. U tom slučaju, osim lijekova od pomoći je i dijabetička prehrana.

Bolesti bubrega - Kod lupusa često dolazi do oštećenja bubrega, te se njihovo stanje treba redovno kontrolirati. Kada se pojave problemi, prehranu treba izmijeniti, a često je to dijeta sa smanjenim unosom soli i kalija, kao i nisko-proteinska dijeta.

Kardiovaskularne bolesti - Moguća je pojava ateroskleroze i visokog krvnog tlaka. Visoki tlak može biti posljedica nepravilnog rada bubrega. U ovom slučaju pomaže nisko-masna prehrana kao i redovita fizička aktivnost.