Bolesti bubrega pogađaju znatan dio oboljelih od dijabetesa. Treba znati da dijeta u tom slučaju igra važnu ulogu u tretmanu bolesti. Ovdje opisane preporuke trebaju poslužiti da se održi razina glukoze, a i da se smanje ostatci i tekućina koji opterećuju bubrege. Treba smanjiti unos natrija (Na), kalija (K), fosfora (P) i unos tekućine.

U toku dijabetesa dolazi do oštećenja najmanjih krvnih žila. Oštećuju se i žile u bubrezima, te bubrezi ne mogu pravilno izbacivati otpadne tvari iz organizma. Tako se u tijelu zadržava više vode i soli, te se povećava tjelesna masa i otiču gležnjevi. U urinu se izlučuju proteini, a u krvi se nagomilavaju otpadne tvari. Dijabetes uzrokuje oštećenje živaca, tako da se mogu javiti poteškoće u pražnjenju mokraćnog mjehura. Kada se urin zadržava u mokraćnom mjehuru duže vrijeme, lako se razvije infekcija jer bakterijama odgovara veća količina šećera u urinu.

Treba kontrolirati dijabetes, kontrolirati krvni tlak, infekcije urinarnog trakta treba liječiti, te treba izbjegavati lijekove koji oštećuju bubrege (posebno lijekove protiv bolova). Da bi bubrezi ostali što duže u funkciji treba kontrolirati visoki krvni tlak posebno sa inhibitorom angiotenzin-konvertaze, a treba se hraniti prema uputama za prehranu kod bolesti bubrega. Može pomoći i restrikcija bjelančevina (proteina) u prehrani. Studije pokazuju da dijeta sa niskim sadržajem bjelančevina može usporiti napredak oštećenja bubrega.

Cilj ovakve dijete je usporiti napredak bolesti bubrega kao i odložiti početak dijalize. Osobe koje pate od bolesti bubrega, trebale bi većinu energije dobiti iz kompleksnih ugljikohidrata, tj. treba se konzumirati više ugljikohidrata umjesto bjelančevina. Od masnoća se preporučuju mono-nezasićene i poli-nezasićene masnoće.

Obično su dnevni jelovnici specifični za svaku oboljelu osobu - dijeta se može razlikovati od osobe do osobe, a što ovisi o rezultatima koji se dobiju nakon analize krvi, o samom oštećenju bubrega i specifičnih ciljeva dijete kod svake osobe. Budući da svaka osoba ima drugačije potrebe, dijetu treba dogovoriti sa liječnikom. Dijeta koja odgovara jednoj osobi, ne mora odgovarati i drugoj osobi.

Važna je veličina porcija koje se trebaju adekvatno izmjeriti. Obroci su ravnomjerno raspoređeni u toku dana kako bi se održala optimalna razina glukoze.

Kako napreduje bolest bubrega te dolazi do gubitka njihove funkcije, osobe sa dijabetesom mogu imati nižu razinu glukoze, posebno ako uzimaju lijekovi za tretman dijabetesa. Stoga je važno da se količina glukoze u krvi redovno kontrolira.

Dijeta sa niskim sadržajem bjelančevina koristi se kod osoba sa poremećenom funkcijom bubrega kako bi se spriječilo pogoršavanje bolesti. Takve dijete obično sadrže i nisku količinu natrija i kalija. Za neke osobe na ovoj dijeti potrebna je i restrikcija unosa tekućine. Količina bjelančevina koja se može unositi hranom ovisi o funkciji bubrega, kao i o količini bjelančevina koje su potrebne radi održavanja dobroga zdravlja. To je također i nisko masna dijeta sa većim udjelom složenih ugljikohidrata, ali sa restrikcijom natrij-klorida (soli). Sa tog je stanovišta posebno korisna vegetarijanska dijeta. Također je najbolje izbjegavati kolesterol i zasićene masnoće koliko god je to moguće. Energetska potreba za osobe mlađe od 60 godina >35 kcal po kilogramu tjelesne težine dnevno, a za osobe starije od 60 godina 30 kcal po kilogramu tjelesne težine dnevno.

Količina bjelančevina koja će biti potrebna svakom pacijentu može se odrediti iz bjelančevina u krvi (i njihovih razgradnih produkata), kao i drugih laboratorijskih testova. Nisko-proteinska dijeta obično sadrži 0,55 - 0,6g bjelančevina po kilogramu tjelesne težine dnevno. To znači da osoba težine 60 kg treba oko 30g bjelančevina, dok osoba teška 80 kg treba blizu 50g bjelančevina na dan. Ako osoba pati od bolesti bubrega pri kojoj se gube velike količine bjelančevina putem urina, restrikcija proteina je umjerena, a preporuča se 0,8g/kg/dan.

U tabeli su posebno naznačeni:

P - Fosfor - ovaj mineral ubrzava oštećenje bubrega. Postoje specijalni lijekovi koji vežu fosfor iz hrane (kalcij karbonat i kalcij acetat), a da bi tako djelovali moraju se uzimati uz obroke (kada se uzimaju na prazan želudac, tada djeluju kao suplementi). U tabeli označen kao (P). Osim toga pažljivo se prati i količina kalcija, koja može biti snižena. Kalcij i fosfor se mogu izbalansirati putem prehrane, a ako to nije moguće potrebno je koristiti suplemente i lijekove. U nekim slučajevima je potrebno uzeti suplemente kalcija kako bi se prevenirale bolesti kostiju i vitamin D kako bi se uspostavila ravnoteža kalcija i fosfora i tijelu.

K - Kalij - u nekim je slučajevima potrebno ograničiti unos kalija. U tabeli označen kao (K).

Na - Natrij - može podići krvni tlak i povećati zadržavanje tekućine u tijelu. Natrij je glavni sastojak kuhinjske soli. U tabeli je označen kao (Na).

Ovisno o stanju bolesti treba pripaziti i na unos druge hrane (smanjiti ili izbjegavati): bomboni, slatkiši, čokoladice, obični šećer, med, pite, torte, kolači, krafne, sladoled, kačap, luk, češnjak i sol, marinade, orašasto voće, pizza, slane grickalice, sojin umak.

Kako vrijeme odmiče, dijeta se može mijenjati zbog promjena koje zahvaćaju bubrege ili radi same terapije. Promjene se također moraju dogovoriti sa liječnikom, jer u protivnom, uvođenjem drugih namirnica na vlastitu inicijativu može utjecati na razinu šećera u krvi, kao i pogoršanju stanja bubrega.

Nisko-proteinska dijeta može biti deficitarna na nekim esencijalnim aminokiselinama, nijacinu, tijaminu i riboflavinu, te kalciju i željezu. Kod uznapredovale bolesti bubrega, nisko-proteinska dijeta može dovesti do malnutricije te se stoga treba provoditi pod vodstvom liječnika.

Vitaminska suplementacija je individualizirana. Ovisi o restrikcijama u prehrani i stupnju štećenja bubrega. Potreba za vitaminima A, E i K se uobičajeno podmiruje prehranom. Unos vitamina B kompleksa i vitamina C zadovoljavajući je dokle god se ne provodi dijaliza. Suplementacija kalcija se preporučuje u dozama od 1000 do 1500 mg/dnevno. Ne preporučuje se suplementacija magnezija. Željezo se uobičajeno suplementira jer većina osoba sa zatajenjem bubrega ima i ozbiljnu anemiju, količinu potrebnog željeza treba odrediti liječnik.

Zajutrak
-mlijeko nemasno, 1/3 šalice, 100g
-dijabetički keks, 20g

Doručak
-2 šnite kruha, 40g
-1 jaje (kuhano, meko kuhano)
-kompot od jabuke bez šećera, 160g jabuke

Ručak
-manestra od povrća (celer, luk, zelena mahune, kukuruz) u težini od 160g, sa krumpirom 50g, sa jednom žličicom maslinovog ulja
-pečena puretina ili piletina (sa jednom žličicom maslinovog ulja), 30g

Užina
-voćni frape od jagode i mandarine (100g jagode, 100g mandarine)
-jogurt običan 30g

Večera
-miješana salata (zelena salata i kupus, ukupno 150g), sa jednom žlicom maslinovog ulja
-kuhana riža, 30g suhe, sa 1 žličicom mekog margarina
-svježi kravlji sir, 30g
-grožđe, 60g

Večernji obrok
-kompot od jabuke i dunje (160g)

Energetska vrijednost*: cca 1200 kcal
*energetska vrijednost može se povećati dodatkom žitarica, voća, povrća i masnoća; dodatkom proteinskih namirnica se povećava udio proteina, što nije povoljno.
Proteini: 37g
Ugljikohidrati: 151g
Masti: 53g
Natrij**: 620mg
**sva pripremljena jela su bez dodatka soli
Kalij: 2463mg
Fosfor: 706mg