Osteoporoza se danas često percipira kao bolest koja dovodi do prekomjernog gubitka koštane mase sa starenjem, premda su njeni korijeni i uzroci mnogo dublje u mlađoj dobi pogođene osobe. Danas se u svijetu tek otkriva prava slika zahvaćenosti populacije osteoporozom, kako su se prikupljeni podaci mjerenja počeli analizirati i kristalizirati sve oštrija slika stvarnog stanja danas u svijetu. Podaci o zahvaćenosti svjetske populacije danas osteoporozi daju takav razmjer, da je nazivaju tihom epidemijom. Podaci su, na žalost, toliko alarmirajući.

To je bolest modernog doba, umnogome uvjetovana našim načinom života. Osteoporoza je progresivna bolest kostiju koja se očituje poremećajem balansa u kojem se kost izgrađuje i razgrađuje. S vremenom dolazi dao značajnog smanjenja koštane mase i kostiju, i kako osoba stari sve je lošija slika, pogoršana prirodnim odljevom kalcija. Takve tanke kosti smanjene koštane mase, krhkije su i sklonije prijelomima. I tu se otkriva stvarni problem ove bolesti – ona nema simptoma sve do samog prijeloma. Nema simptoma, nema bolova, nema ograničenja koja upozoravaju.

Procjena je da će 8-10% svjetske populacije boluje od osteoporoze. U slijedećih 20 godina ovog stoljeća očekuje se dvostruki porast broja oboljelih. Osteoporoza se uvriježeno smatra 'ženskom bolešću' i često vezuje uz menopauzu. To je djelomično točno, budući da su svaka treća žena i svaki osmi muškarac izloženi riziku od najteže komplikacije osteoporotičnog prijeloma. Kakvo je stanje kod nas? U Hrvatskoj je zabilježena osteopenija (slabija mineralna gustoća, početni stadij) kod 400 000 žena, a osteoporoza kod 250 000, s više od 100 000 prijeloma uzrokovanih osteoporozom godišnje. Zabrinjavajući je podatak da se tek 1/3 bolesnika vrati u normalnu funkciju.

Posljedice osteoporoze najgore su kod prijeloma kosti. Taj prijelom može doći i kod tjelesnih napora koje inače uzimamo zdravo za gotovo, što samo pokazuje koliko kost krhka može postati - kod penjanja stepenicama, podizanja predmeta ili čak nagibanja naprijed.

Spuštena ramena, savijanje kičme, gubitak visine, bolovi u leđima, pogrbljeno držanje, istureni abdomen.

U velikoj mjeri se na razvoj osteoporoze može utjecati promjenom prehrane i životnih navika. Također imaju utjecaja genetika, neredovite hormonalne promjene, bolesti probavnog sustava, štitnjače i druge metaboličke bolesti poput dijabetesa, policistični jajnici i dr. Glavni uzročnici minusa kalcija u životnoj bilanci u prehrani su manjak unosa kalcija, te unos hrane koja potiče izlučivanje kalcija. Ne zaboravimo niti stres, jer je jedna od prvih akcija adrenalina mobilizacija kalcija iz kostiju. Tu je i manjak aktivnosti, ili bolje rečeno tjelesna neaktivnost koja pasiviziranjem koštane aktivnosti pogoršava situaciju. Kada govorimo o prehrani i kalciju, nezaobilazan je stav o kvaliteti hrane koju jedemo. Moderna ponuda uključuje izvore kalcija koji u svom prerađenom obliku često imaju kalcij u vrlo teško iskoristivom obliku, čak i kada nisu osiromašeni uzgojem na tlu koje je osiromašeno pretjeranom eksploatacijom.

Iako smo svakodnevno okruženi reklamama tipa "obogaćeno kalcijem!"
ili sličnim, istina je da uglavnom u nedovoljnim količinama unosimo namirnice bogate kalcijem, u što svakako ubrajamo sitnu morsku ribu i zeleno lisnato povrće. Premda su mlijeko i mliječni proizvodi doista bogat izvor kalcija, srećom nisu i jedini. Kada se poštuje raznolikost kao načelo u biranju namirnica za ishranu, tada se dobije ukupno odličan zbroj pojedinačno manjih količina kalcija iz različitih namirnica, istovremeno povećavajući bioiskoristivost kalcija. Nisu svi izvori kalcija jednako bioiskoristivi, bez obzira na količinu koju možemo naći u nekoj hrani. Kalcij unesen u organizam iz više izvora, recimo iz brokule, kelja, sezama, špinata, naranče i srdele, bolji je nego ista količina kalcija iz samo jednog izvora, makar to bilo i mlijeko.

Preporučeni unos kalcija i vitamina D potrebnog za njegovo uspješnu apsorpciju i ugrađivanje u kosti je: 1000 – 1600 mg kalcija, te 400 – 800 IJ vitamina D. Raspon se odnosi na dob, visinu i težinu osobe, te godišnjem dobu.

Kalcij je mineral koji se u organizmu uglavnom nalazi u zubima i kostima (oko 1,2 kg kod mladog muškarca), ali je prisutan i u ostalim tkivima, primjerice u mišićima. Osteoporoza i osteopenija mogu rezultirati slijedećim uzrocima lošeg prometa kalcija:

• kronično nizak unos kalcija
• nizak unos vitamina D
• slaba ili poremećena apsorpcija kalcija
• prekomjerno izlučivanje kalcija