Susret članova udruge za skrb oboljelih od celijakije i pedijatara-gastroenterologa

Celijakija je bolest zbog koje organizam ne podnosi gluten, inače sastojak pšenice, raži i ječma, a jedini lijek je dijeta bez tog proteina. Unatoč ranije prevladavajućem mišljenju da od nje boluju djeca te da bolest nestaje s odrastanjem, posljednjih godina raste broj dijagnoza celijakije i kod odraslih

SVETI PETAR U ŠUMI - Istarska Udruga za skrb oboljelih od celijakije preksinoć je u konobi agroturizma »Pod čeripnjom« u Svetom Petru u Šumi priredila tradicionalni susret svojih članova i njihovih obitelji, a posebni gosti ovog druženja bili su liječnici, njih tridesetak, koji su u petak i subotu u Opatiji sudjelovali u godišnjem sastanku Hrvatskog društva za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu. Tema ovog liječničkog skupa bila je »Problemi u dijagnostici i terapiji akutnog proljeva«, a kako se mnogi članovi ovog stručnog društva u praksi susreću s pacijentima koji boluju od celijakije, supetarski susret bio je odlična prigoda za razmjenu saznanja i iskustava te za upoznavanje izbliza načina života na koji su prisiljeni oboljeli od te bolesti.

Celijakija je inače bolest ili alergološki poremećaj zbog kojeg organizam ne podnosi gluten, protein koji se nalazi u pšenici, raži i ječmu. Ako ga osobe koje pate od celijakije konzumiraju, mogu pretrpjeti teške alergijske reakcije. Stoga se mogu hraniti isključivo bezglutenskim namirnicama, koje je prilično teško nabaviti i dosta su skupe. Na druženjima istarske Udruge priređuju se jela od takvih namirnica, razmjenjuju recepti te iskustva u životu s ovom bolešću. Na supetarskom druženju ponuđeni su maneštra, njoki i pljukanci bez glutena te obilje vrlo maštovito priređenih kolača, čime se pokazalo da i bezglutensko brašno, koje je mnogo teže za oblikovanje i pripravu jela, uz malo iskustva i upornosti može poslužiti gotovo kao i ono pravo.

Bila je ovo i prigoda da se istaknu i najnovije stručne spoznaje o raširenosti ove bolesti u Hrvatskoj. U predavanju koje je tom prigodom održao dr. Mladen Peršić, pedijatar iz riječke Dječje bolnice Kantrida, istaknuto je da je celijakija vrlo često neprepoznata bolest te da u postavljanju dijagnoza liječnici na nju gotovo i ne misle. Često se misli, pa tako i u stručnim krugovima, da je to dječja bolest, no napredak u stručnom radu i aktivnosti hrvatskih udruga pripomogle su da se mnogim odraslim pacijentima postave ispravne dijagnoze te da im se nakon toga u pravilu život olakša, a zdravstvene tegobe uvelike smanje.

Istarska udruga osnovana je prije četrnaest godina, kada je u Istri bilo registrirano samo trinaest oboljelih. Do prošlogodišnjeg druženja u Svetom Petru u Šumi već je registrirano šezdeset oboljelih, danas ih ima 75, a kako navodi predsjednica Udruge Đitka Bartolović, ti novi članovi najvećim su dijelom upravo odrasli ljudi.

Kako se u zdravstvu i društvu tretira celijakija, najzornije pokazuje primjer tridesetogodišnje Labinjanke I. S. F., kojoj je ta bolest bila dijagnosticirana kao šestomjesečnoj bebi. Do svoje osme godine hranila se samo bezglutenskom hranom, a tada su joj savjetovali da počne normalno jesti, nakon čega je imala ozbiljnih zdravstvenih tegoba, ali su ih liječnici pripisivali drugim bolestima. U devetnaestoj godini zdravstveni su se problemi pogoršali, i tada joj je dijagnosticirana Crohnova bolest, ali njeno liječenje nije dalo rezultate. Kada je u Glasu Istre pročitala članak o radu Udruge za celijakiju u kojem se tvrdilo da je to i bolest odraslih, a ne samo djece, povezala se s njom, otišla na pregled dr. Peršiću, i u tridesetoj godini »otkrila« da uopće ne boluje od Crohnove bolesti nego još uvijek od celijakije, što su dodatne pretrage potvrdile. Tada se ponovno počela hraniti bezglutenskom hranom, i od tada se, kaže, osjeća dobro.

Takvih slučajeva u Hrvatskoj ima dosta, kažu liječnici, a pomalo i čudi da se u praksi »lakše« dijagnosticira rijetka Crohnova bolest nego učestalija celijakija. U Zagrebu je zabilježen slučaj prve dijagnoze celijakije u 56., a u Međimurju u 34. godini života. Istraživanje provedeno u Međimurju pokazalo je da se bolest javlja kod 0,5 posto populacije, u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji procjenjuju da na jedan otkriveni dolazi još sedam neotkrivenih slučajeva, a poznato je da sedam-osam posto dijabetičara također boluje od celijakije.

Ta se bolest, prema dosadašnjim saznanjima, ne može izliječiti, a jedina terapija je bezglutenska dijeta. Pacijenti koji ne konzumiraju namirnice što sadrže gluten osjećaju se dobro, i mogu živjeti s tom bolešću. No, donedavno su se bezglutenske namirnice u nas nabavljale vrlo teško i bile su vrlo skupe. Zato se Udruga svojim članovima ponajviše trudi informirati bolesnike koje namirnice dostupne na tržištu ne sadrže gluten i kako do njih najlakše i najjeftinije doći. Na pisani zahtjev Udruga je od većih hrvatskih proizvođača hrane, primjerice Leda, Kraša, Dukata, Vindije, Podravke, Purisa, dobila popise njihovih proizvoda bez glutena. No, u Hrvatskoj se među proizvođačima još nije sasvim udomaćila navika da se na etiketama proizvoda naznačuje je li u njima gluten sadržan ili ne.

Osim pomoći u nabavi namirnica, Udruga svakom novom članu daje na korištenje električni pekač za kruh, jer od bezglutenskog se brašna on ne može peći na uobičajeni način. Svake druge subote u mjesecu Udruga priređuje susrete članova u Puli (u »Rojcu«), nedavno je od donacija nabavljen kompjuter, a pri kraju je i izrada web-stranica, koje će biti postavljene na adresi www.celijakija-istra-hr. Udruge pacijenata i stručna liječnička društva posljednjih godina provode sve uspješniju kampanju prepoznavanja i uvažavanja ove bolesti. Istarska će udruga 12. prosinca u Puli održati svoju godišnju skupštinu, a 17. prosinca njeni se će članovi ponovno naći u Svetom Petru u Šumi na predbožićnom druženju i podjeli blagdanskih darova.