Ožujak 2004 - Folat pripada vitaminima B kompleksa i prirodno se pojavljuje u hrani, a neophodan je za razvoj i održavanje novih stanica. Posebno je važan u razdobljima brze stanične diobe i rasta, kao što je djetinjstvo i trudnoća. Folat je neophodan za stvaranje DNA i RNA (temeljne strukture svake stanice), a također ih može zaštititi od promjena i na taj način može zaštititi od pojave raka. Djeca i odrasle osobe trebaju folat za proizvodnju eritrocita (crvenih krvnih zrnca).

U posljednjih desetak godina znatno je poraslo zanimanje za djelovanje folata na zdravlje, pogotovo zato što su razne studije pokazale povezanost između ovog vitamina i bolesti kao što su bolesti srca, rak i urođeni defekti (posebno oštećenja neuralne cijevi). 2002 godine napravljeno je skoro 1.000 raznih studija na folatu, dok je recimo na vitaminu C iste godine učinjeno oko 600 studija.

Radi prevencije oštećenja neuralne cijevi preporučuje se uzimanje dodatnih 400 mikrograma folne kiseline prije trudnoće i u toku prvih mjeseci trudnoće. No kako svaka trudnoća ne može biti planirana, stručnjaci su doskočili problemu zadovoljenja nutritivne potrebe za folatom jednostavnim obogaćivanjem nekih prehrambenih proizvoda. U najvećoj mjeri se fortificira brašno, a primjenjuje se u SAD, zemljama Južne Amerike, nekolicini zemalja Bliskog Istoka, Indoneziji, Mongoliji, te nekim zemljama bivšeg Sovjetskog saveza. Englezi su se nedavno opredijelili da ne žele fortificirati brašno, a zemlje Europske Unije još nisu donijele odluku.

Nedavna studija iz British Medical Journal upravo razmatra moguće učinke fortificiranja namirnica (brašna). Folna kiselina kojom se obogaćuje brašno, sintetskog je oblika. U tijelu se taj sintetski oblik mora prevesti (biotransformirati) u aktivni oblik koji će se plazmom prenijeti do svih mjesta gdje je potreban. Razne studije upućuju na zaključak da je najveća razina iskorištenja sintetskog oblika baš oko 400 mikrograma ili manje. Svaki suvišak sintetskog oblika također se apsorbira i u tom obliku može cirkulirati krvotokom. Za sada nisu poznati dugoročni učinci sintetske folne kiseline iz fortificirane hrane na ljudsko zdravlje jer je metabolizam folata izuzetno složen.

Dnevna potreba za folatom iznosi 400 mikrograma za odrasle muškarce i žene, a prije i u toku prvih mjeseci trudnoće potreba je nešto povećana. Folat se normalno unosi hranom u prirodnom obliku - izvori su jetra, leguminoze, kvasac, zeleno lisnato povrće (špinat), naranče. Suplemetacija postaje neophodna ukoliko je prehrana neadekvatna, ili su znatno povećane potrebe kao u trudnoći i dojenju, slaboj apsorpciji, bolesti bubrega, nekim anemijama i alkoholizmu. Treba zapamtiti da je folna kiselina u suplementima sintetskog oblika, te da se svakako ne smije višestruko prekoračiti preporučena količina.