l Naslovna l Novo l Info/kontakt l Linkovi l Forum l Nutricionizam l Smjerovi u prehrani l Dijetoterapija l
Mršavljenje l Hrana l Vaša pitanja l Prehrana sportaša l Prehrana posebnih grupa l Suplementi l Predstavljamo Vam... l

Arhiva vijesti
 
IZDVOJENO
Nova USDA Piramida
Osteoporoza - bolest današnjice
> Ekološka hrana - popis proizvođača u Hrvatskoj
 
NUTRICIONIZAM.COM
U MEDIJIMA

HTV 1. PROGRAM
Dobro jutro Hrvatska

gledajte

 
 
       [ A R H I V A ]
 
VLAKNA I RAK DOJKE
 

Ožujak 2004 - Rak dojke najčešći je oblik raka kod žena, sa incidencijom koja varira od zemlje do zemlje. Već je neko vrijeme poznato da način prehrane može imati utjecaja na razvoj ove bolesti. Prema preporukama, unos ukupne masnoće treba se smanjiti (posebno masnoće iz crvenog mesa i punomasnih mliječnih proizvoda), dok biljne namirnice kao izvor vitamina C, folne kiseline, vitamina E i beta-karotena, zatim vlakna i raznovrsnih fitotvari (flavonoidi, fitoestrogeni, indoli, karotenoidi) mogu koristiti u zaštiti od raka dojke. Jedna studija pokazuje da unos fermentiranih mliječnih proizvoda zajedno sa visokim unosom vlakna i nisko-masnom prehranom daje najbolju zaštitu od pojave raka dojke.

 

Nova studija iz British Journal of Cancer potvrđuje prijašnja zapažanja da žene koje konzumiraju više prehrambenih vlakana imaju manju incidenciju pojave raka dojke. Studija je provedena u Švedskoj na 11.000 žena. Vlakna iz prehrane djelovala su zaštitno na pojavu raka dojke, primarno nakon dobi od 50 godina. Najbolji zaštitni efekt pokazala su vlakna u kombinaciji sa nisko-masnom prehranom. Preporuka za unos vlakna odraslih žena (nakon 31. godine) iznosi 21g dnevno, iako je u ovoj studiji visoki unos vlakana iznosio 25g dnevno.

 

Nekoliko hipoteza može objasniti djelovanje vlakna na pojavu raka dojke. Vlakna mogu djelovati na enterohepatsku (unutar jetrenu) recirkulaciju estrogena te dovesti do povećanog izlučivanja estrogena stolicom čime se smanjuje koncentracija bioiskoristivog estrogena. Druga hipoteza pretpostavlja da je rak dojke asociran sa inzulinskom rezistencijom, te će dijeta sa visokim sadržajem vlakna usporiti apsorpciju ugljikohidrata te na taj način utjecati na inzulinski odgovor.

 
Što trebate znati?
 

Preporuka da se konzumira više vlakna jedan je od temeljnih preporuka pravilne / zdrave prehrane. Sa druge strane, visok ukupni unos masnoća oslabljuje zaštitnu ulogu vlakana.

 

Iznenađujuće, ova studija nije pokazala povezanost između ukupne količine konzumiranog voća i povrća i rizika od pojave raka dojke. Iako epidemiološki podatci pokazuju obrnuto proporcionalnu ovisnost konzumacije voća i povrća sa rakom dojke, druge studije ne daju konzistentne rezultate. Izgleda da količina voća i povrća, kao i vrsta izabranog voća i povrća drugačije utječe na incidenciju raka dojke, te stoga nastaju velike razlike u zaključcima studija.

 
Kako postići odgovarajući unos vlakana?
 

Količina od 25 g vlakna može se postići konzumacijom slijedećih namirnica u pojednostavljenom dnevnom jelovniku:

 

- jedna jabuka (3g) i zobene pahuljice (3g) sa mlijekom za doručak

- jedna naranča (3g) za međuobrok

- juha, meso, 200g graška (10g) i crni kruh (3g) za ručak

- jaje, zelena salata (1g) i crni kruh (3g) za večeru.

 
M. Šajina, dipl.ing., nutricionist
 
 

 

PRETRAŽI N.com
 
 
 

U FOKUSU...JAGODA

PREDSTAVLJAMO
Joy Bauer
NUTRICIONIZAM
Nutricionizam
PARTNERI
 
na vrh stranice na vrh stranice
l Naslovna l Novo l Info/kontakt l Linkovi l Forum l Nutricionizam l
l Smjerovi u prehrani l Dijetoterapija l Mršavljenje l Hrana l Vaša pitanja l
l Prehrana sportaša l Prehrana posebnih grupa l Suplementi l Predstavljamo Vam... l


© 2004-2007
M. Šajina & B. Dolibašić

,