Listopad 2005 - Upravo je objavljena studija u kojoj je ispitano stotinjak osoba koje se hrane veganski, tj. iz prehrane isključuju sve namirnice životinjskog podrijetla. U studiji je sudjelovalo 154 osoba čiji je prosječni indeks tjelesne mase iznosio 22,3, dakle u rasponu optimalne težine. Gotovo svi ispitanici bili su nepušači (96,8%) i nisu konzumirali alkohol - registriran je tek prosječan unos 0,77 g alkohola dnevno. Polovica ispitanika bavila se umjerenom fizičkom aktivnošću, a gotovo jedna četvrtina bila je i vrlo fizički aktivna provodeći u toj aktivnosti više od 3 sata tjedno. Krvni tlak je iznosio prosječnih 120/75 mmHg.

Analiza krvi natašte pokazala je zanimljive rezultate, a koji su od koristi u boljem razumijevanju ovakvog načina prehrane.

Prosječna vrijednost triglicerida iznosila je 0,81 mmol/l, što je normalnom rasponu (normalni raspon se smatra manjim od 1,69 mmol/l). Koncentracija ukupnog kolesterola iznosila je prosječnih 4,33 mmol/l, a treba znati da je poželjna razina manja od 5,2 mmol/l jer je asocirana sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti. Prosječna razina HDL (dobrog kolesterola) iznosila je 1,34 mmol/l, što se smatra umjerenom vrijednošću u zaštiti od srčanih bolesti.

Iz ovih pokazatelja može se odrediti i omjer ukupnog naspram HDL kolesterola, a taj omjer, za očuvanje dobrog zdravlja srca, treba iznositi manje od 5:1. Omjer ovih dviju tvari kod vegana iz ove studije iznosio je 3,3:1.

Razina folata i piridoksina, vitamina iz skupine B kompleksa, bila je zadovoljavajuća.

Prosječna razina lipoproteina(a) iznosila je 8,13 mg/dl, s time da je koncentracija veća od 30 mg/dl, koja se smatra graničnom vrijednošću, prevladavala u 25% ispitanika. Lipoprotein(a) se sintetizira u jetri, a smatra se da je to čestica patogene naravi. Osobe s većim vrijednostima, iznad 30 mg/dl, imaju veći rizik obolijevanja od koronarne ateroskleroze.

Ova studija je pokazala da 79,7% ispitanika ima manje od 150 pmol/l kobalamina. Koncentracija vitamina B12 u krvi reflektira prehrambeni unos kao i zalihe ovog vitamina u tijelu. Najniži raspon vitamina B12 u krvi odrasle osobe trebao bi iznositi od 120-180 pmol/l, a što ovisi o metodi korištenoj pri analizi. Kako se deficijencija razvija, vrijednost ovog vitamina u serumu može se održavati na uštrb zalihe u tkivima. Stoga razina vitamina B12 čak i nešto viša od granične ne mora nužno značiti da je u organizmu stanje sa ovim vitaminom adekvatno. Niže vrijednosti od naznačenih mogu proistjecati iz dugotrajnih poremećaja ili radi niskog unosa koji traje duži vremenski period.

Homocistein u plazmi je blago povišen i prosječna vrijednost iznosila je 12,50 mikromol/l. Umjerena hiperhomocisteinemija smatra se neovisnim čimbenikom rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, komplikacija u trudnoći i kongenitalnih malformacija, a prisutna je u nekim neurološkim i psihičkim poremećajima. Izgleda da na koncentraciju homocisteina utječe sam cijankobalamin kao i dužina trajanja vegan prehrane.

Homocistein može preći u aminokiselinu cistein u reakciji koja je ovisna o vitaminu B6. Također se može transformirati u aminokiselinu metionin u reakciji koja je ovisna o folatu i vitaminu B12. Ako je oštećen metabolizam homocisteina bilo zbog defekta enzima ili unutarstanične deficijencije kofaktora - vitamina B6, folne kiseline i cijankobalamina - akumulira se u stanicama i transportira u cirkulaciju. Referentna vrijednost za homocistein iznosi od 5-15 mikromol/l.

Prema prikazanim podacima, znanstvenici zaključuju da su u svrhu zaštite srca, kod vegana iz ove studije na povoljnoj razini koncentracije ukupnog kolesterola i LDL (lošeg) kolestreola. Sa druge strane, nizak HDL (dobar kolesterol), povišena razina homocisteina i povišena razina lipoproteina(a) djeluju nepovoljno na zdravlje srca. Rezultati ove studije još jedanput potvrđuju spoznaju da je vegan prehrana nedostatna na vitaminu B12 (osim ako se ne suplementira), a isto može imati nepovoljan učinak na rizik koronarne bolesti srca, prvenstveno preko veze sa homocisteinom.